Neočekivano, bošnjačka politika je u zadnje vrijeme u teškoj konfrontaciji sa svim važnim domaćim i stranim akterima. Dolazak novog visokog predstavnika Christiana Schmidta u javnom prostoru je predstavljen kao nova velika pobjeda patriotskih snaga nad separatistima Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, ali i kao konačni obračun s retrogradnim vladama u susjedstvu, Hrvatskoj i Srbiji.

Danima su hladnog i iskusnog njemačkog diplomatu častili hvalospijevima, glorificirali njegov moral i disciplinu, njegovu državu, navlačili ga na nasapunanu dasku obračuna s kabadahijom iz Laktaša i 'anticivilizacijskim' mantrama Dragana Čovića i njegovom konstitutivnošću.

Konfuzija

Paralelno s tim, iako dosta stidljivo, javljale su se i snage koje su pružale otpor takvim stavovima odaslanim iz kuhinje Bakira Izetbegovića, Željka Komšića i čuvara stolice u Predsjedništvu Šefika Džaferovića.

Predvode ih Fahrudin Radončić, lider SBB-a i Elmedin Konaković čelnik Naroda i pravde. Sukob oko 'hrvatskoga pitanja' i podjele među bošnjačkim prvacima i inteligencijom ovih su dana eskalirali.

Visoki predstavni Schmidt je samo potpalio fitilj rečenicom da je Željko Komšić na poziciji hrvatskog člana državnog Predsjedništva ali su ga dominantno na tu ustavnu poziciju izabrali Bošnjaci.

Iako njemački diplomat niti jednom riječju nije spomenuo nikakvu prijevaru, inženjering niti je omalovažavao Komšića, na njega se obrušila lavina uvreda i komentara. Proglašen je maltene za neprijatelja Bošnjaka i građanskog koncepta i europske države.

Podsjećamo, Schmidt je u nedjelju, 5. rujna, na konferenciji u Njemačkoj pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine“ govorio o potrebi izmjena Izbornog zakona BiH.

-Gospodin Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sistem kompliciran, pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem, rekao je tada Schmidt.

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić nazvao je lošom ocjenom visokog predstavnika u BiH “da neudovoljavanje etničkom predstavljanju može dovesti do blokade izbornog procesa, pa čak i do ugrožavanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine“.

Njegov kolega Šefik Džaferović je zaprijetio kako će visoki predstavnik morati dodatno pojasniti svoje verbalne političke vratolomije. Iskoristio je prigodu da Hrvate još jednom svede na puku statistiku nabrajajući sve poluge u vlasti koje poklapaju Čovićeve perjanice naglašavajući financije i pravosuđe.

Kao da im je to netko poklonio i kao da su to najveće ustavne pogodnosti.

Po potrebi pojavi se i neizbježni Zlatko Lagumdžija, bivši šef SDP-a.

“Visoki predstavnik ne bi smio nametati Izborni zakon kojim će ispravljati bilo čije frustracije, a istovremeno stvarati nove i još veće. Ipak, izgleda da ga ne treba upozoravati da nema pravo na podjelu Federacije na dvije primarno etničke izborne jedinice, jer je i sam dobro primijetio da to vodi do podjele na 3 entiteta”.

Zajednički raditi

-On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine. Visoki predstavnik poziva zakonodavna tijela u BiH da provedu preporuke ODIHR/GRECO -a i Venecijanske komisije i prezentiraju paket izbornih reformi koji je u skladu s demokratskim principima i odlukama Evropskog suda za ljudska prava i odlukama Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbore, odgovorio je svim dušobrižnicima šef OHR-a.

Zanimljivo je kako Bakir Izetbegović i njegovi stranački prvaci ili partneri s desnice uopće ne pokazuju signale razumijevanja za tegobe Hrvata i Srba, za gušenje njihovih prava i za totalnu institucionalnu anarhiju u državi. Tvrdoglavo guraju inat i glavu u pijesak za razliku od Radončića i Konakovića koji imaju razumijevanja, poglavito za tjeskobu Hrvata i pokazuju spremnost za dijalog.

-NiP ima jasne stavove u kojima mi se čini da smo najbliže u onome što mi zovemo određivanje mjere između etničkog i građanskog. Dakle, ne dozvoljavamo da se govori samo o etničkom konceptu i, naravno, vrijeme je da se građanski koncept uvede na političku scenu u BiH. Zato smo ponudili jedno interesantno rješenje koje je izazvalo dosta reakcija, rekao je nedavno Konaković.

Čovićeva negativna uloga

Naravno, treba biti pošten i priznati, ogromna je negativna uloga i samog Čovića u generiranju nikada lošijih odnosa između Hrvata i Bošnjaka. Ali, ako ti svi smetaju, ako su svi drugi u krivu a samo mi smo dobri momci i uvijek u pravu, onda netko ima problem sa samim sobom.

Christian Schmidt nije došao u BiH s darovima, on je stigao s dobrim namjerama u trulu državu, spreman na požrtvovnost i krajnje je neukusno već u prvim danima pokazivati komplekse i pljuvati gosta samo zato što je javno iznio svoje stajalište o položaju jednog naroda. Bilo bi dobro da se uz Radončića i Konakovića pojavi i neki odvažni lider na hrvatskoj strani i hrabro ponudi koncept pomirenja i tolerancije. S Izetbegovićem i Čovićem to očigledno nije moguće. J. S.