Neke reforme su, razumljivo, osjetljive i politički teške, ali neke ne bi trebale biti. Energetska transformacija je upravo takva reforma: stvar zdravog razuma i predugo odgađana. Diljem Europe, kao i u ostatku svijeta, svi se ubrzanim korakom okreću čistoj, održivoj i obnovljivoj energiji. Bespravna invazija Rusije na Ukrajinu samo je učvrstila našu odluku. Diljem Evrope, pa tako i u BiH, osjetan je rast cijena energenata. Istovremeno, obnovljivi izvori energije postaju jeftiniji od energije proizvedene sagorijevanjem uglja, nafte ili gasa.

Bosna i Hercegovina, nesumnjivo, mora započeti s dekarbonizacijom u cilju smanjenja ovisnosti o uglju i gasu. Razlozi za to su brojni i trebali bi uvjeriti sve skeptike: energetska tranzicija će osigurati pristupačnu i sigurnu energiju, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i osigurati čist zrak te povećati ekonomsku konkurentnost BiH u svijetu koji se ubrzano mijenja.

Evo nekoliko konkretnih primjera. Za proizvodnju jednog eura BDP-a u BiH potrebno je skoro četiri puta više energije u odnosu na prosjek u Europskoj uniji. Nedavne studije pokazuju da emisije iz prljavih i zastarjelih termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu uzrokuju 12.000 prijevremenih smrti. Također, elektroprivrede u BiH za sada mogu držati niske potrošačke cijene samo zato što je izvoz energije i dalje isplativ, a u cijenu nisu uračunate kolateralne posljedice sagorijevanja uglja na okoliš i zdravlje. Ovo će se uskoro promijeniti nakon što EU počne naplaćivati naknade za klimatski utjecaj svih proizvoda koje uvozi. Time će svaki novi projekat proizvodnje električne energije na bazi uglja (prevenstveno Blok 7) momentalno postati zastarjeo, a njegovi ogromni troškovi se nikada neće moći nadoknaditi.

Nerješavanje ovog pitanja, ne znači samo stagnaciju. Ostatak Europe nastavlja ići naprijed. Izostanak bilo kakvog djelovanja značit će nazadovanje.

Da budem jasan. Izazov je ogroman, ali isto možemo reći i za potencijal. Često govorimo o neiskorištenom potencijalu Bosne i Hercegovine. Taj je potencijal prepoznat u mnogim oblastima, a naročito u oblasti energetske tranzicije. Zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim resursima, Bosna i Hercegovini bi u cijelosti mogla počivati na obnovljivoj energiji sunca, vode i vjetra. Štoviše, i dalje bi mogla biti neto izvoznik čiste energije. Ovo je konkretna vizija oko koje bi se svi akteri mogli ujediniti.

Da bi se to ostvarilo, potrebni su osjećaj hitnosti i politička volja da se ovaj potencijal aktivira te tehnička pomoć i ulaganja u njegovu operacionalizaciju. Međunarodna zajednica spremna je ponuditi tehničku pomoć, višemilijunske grantove i jeftine kredite. Sama EU ponudila je, među ostalim prioritetima, 9 milijardi eura bespovratnih sredstava, uz mogućih dodatnih 20 milijardi eura ulaganja privatnog sektora za podršku Zelenoj agendi na Zapadnom Balkanu. Ali ne možemo nadomjestiti nedostatak volje da se krene u ovu tranziciju, uključujući i kod usvajanja novih zakona i strategija.

Svjestan sam da će dekarbonizacija početi utjecati na sektor rudarstva, kao važan element lokalne ekonomije u određenim dijelovima BiH. Ali spremni smo, također, pomoći nadležnim organima u tranziciji radnika na nova radna mjesta i pružanju drugih oblika podrške. Brojna su iskustava iz europskih zemalja, poput Poljske i Slovačke, koje i same prolaze kroz tranziciju.

Što je potrebno kratkoročno? Vlasti FBiH trebale bi slijediti primjer Republike Srpske i Distrikta Brčko i usvojiti potrebne zakone. Zakon o energetici i Zakon o električnoj energiji su pripremljeni i brzo se mogu usvojiti. Vlasti na nivou BiH trebaju donijeti Zakon o električnoj energiji i gasu te usvojiti Nacionalni energetski i klimatski plan. Konkretni koraci vode do konkretnih rezultata, koji bi također omogućili BiH da ispuni svoje obaveze iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Sofijske deklaracije i Ugovora o Energetskoj zajednici.

To su također važni koraci u smislu europskih integracija. Unatoč nepostojanju dogovora o ustavnoj i izbornoj reformi, Europska unija i dalje je opredijeljena da Bosni i Hercegovini pomogne u njezinoj ekonomskoj tranziciji i pripremi za članstvo u Europskoj uniji.

Sutra ću sudjelovati na Energetskom samitu u Neumu, što je prilika da se razgovara o tome kako se Bosna i Hercegovina, iz države u kojoj otrovne emisije iz termoelektrana na ugalj prerano ubijaju na tisuće ljudi, može transformirati u državu koja u potpunosti koristi prednosti jeftine, dostupne, obnovljive energije. Pravac je jasan. EU će podržati BiH na ovom izazovnom putu.

Blog šefa Delegacije Europske unije i specijalnog predstavnika Europske unije u BiH, ambasadora Johanna Sattlera