Piše: V.S.Herceg

Današnja odluka Ustavnog suda BiH o ocjeni ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske koji je na snagu stupio 28. lipnja i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi, a po zahtjevu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića (SDA) mogla bi odrediti političku sudbinu za odgovorne osobe u RS. 

Narodna skupština Republike Srpske 20. listopada 2021. godine usvojila je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, a koji je stupio na snagu šest mjeseci od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS-a, 28. prosinca 2021. godine.

Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima predviđeno je uspostavljanje agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, a Vlada RS bi imenovala direktora i tijela uprave, dok se Zakonom o dopunama Zakona o republičkoj upravi predviđa nova upravna organizacija – agencija za lijekove i medicinska sredstva RS.

Ovaj zakon koji je izglasala Narodna Skupština RS-a i koji je stupio na snagu, prvi je konkretan primjer oduzimanja nadležnosti s državne na entitetsku razinu.

Međutim,  odluku Ustavnog suda čeka i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji je, u izjavama za medije, neizravno najavio ponovno posezanje za bonskim ovlastima, ali i moguće sankcije.

Šeranić dobio američke sankcije

Upravo zbog ovih zakona, ministarstvo financija SAD-a na listu sankcija stavilo je ministra zdravlja RS-a Alena Šeranića, a pojašnjenje razloga je njegovo, kako su naveli iz američkog ministarstva, njegovo destabilizirajuće djelovanje.

-Šeranić je nastavio promovirati secesionističke aktivnosti RS jer je vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS kojeg je njegovo ministarstvo uputilo Narodnoj skupštini RS na razmatranje. Ovaj zakon predviđa uspostavu nove agencije samo u okviru RS što bi poremetilo ovlasti državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva, objašnjenje je za sankcije Šeraniću iz američkog ministarstva financija.

Naravno, Šeranić je sankcije komentirao kako tu ne vidi svoju krivnju, da je radio po zakonu te da će tako nastaviti i ubuduće.

Iz Vlade RS-a su istaknuli kako je donošenje Zakona o uspostavljanju agencije za lijekove RS "motivirano prvenstveno brigom za adekvatnu zaštitu zdravlja stanovništva u izazovnoj situaiciji i vremenu pandemije virusa korona".

Ustavni sud već oborio neke prijenose nadležnosti

Ustavni sud BiH već je 26. svibnja ukinuo pojedine odredbe o vraćanju nadležnosti s BiH na Repubiku Srpsku koje su usvojene u Narodnoj skupštini Republike Srpske 10. prosinca prošle godine.

Tada je Ustavni sud je odluku donio po zahtjevu 15 članova Zastupničkog doma Parlamenta BiH za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska. Sud je ukinuo zaključke u svezi s informacijom o pravosudnim institucijama BiH, zaključke u vezi s informacijom o prijenosu nadležnosti sa Republike Srpske na razinu BiH u području obrane i sigurnosti, te neizravnog oporezivanja.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović krajem prošlog mjeseca uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske koji je na snagu stupio 28. lipnja i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi tražeći njihovo ukidanje.

-Uklanjanje ovih propisa je jedino učinkovito sredstvo za osiguranje prava i zaštitu zdravlja i života građana, slobodu kretanja robe i usluga, slobodnu tržišnu privredu u BiH, zabranu diskriminacije i uspostavljanja funkcionalnog političkog i ekonomskog poretka, priopćeno je iz njegovog kabineta.

Schmidt najavljuje „otvaranje ladice sa sankcijama“

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u lipnju je u Banja Luci posjetio  Agenciju za lijekove BiH pri tom, između ostaloga, izjavivši kako "Agencija mora nastaviti da obavlja svoj posao kako je propisano zakonom".

Schmidt je za N1 kazao kako će "sačekati odluku Ustavnog suda BiH u vezi sa formiranjem agencije za lijekove Republike Srpske" i da će "tek tada djelovati", navodeći kako su „sankcije u ladicama“.

-Oni koji su mislili da će se nastaviti ponašati kako su navikli – malo su razočarani. Istina je da ne želim plašiti ljude, ali potpuno jasno ću kazati da je Daytonski mirovni sporazum crvena linija za mene. Nadam se da su shvatili kako sam spreman primijeniti, iako to ne želim, i bonske ovlasti. U prosincu smo u RS-u imali velike najave kako će se sve promijeniti, 140 zakona je tada navedeno, a sada je ostao samo mali broj. Mislim da će u srijedu Ustavni sud donijeti odluku da li RS ima pravo da osniva vlastitu agenciju. Sud kada odluči, onda ćemo ići u provedbu, rekao je Schmidt.

On je pri tom kazao kako će se više pozabaviti sa stvarima koje su prioritet za EU te da su se se "gadno prevarili oni koji misle raditi samo za vlastite interese". Nakon današnje odluke Ustavnog suda, čini se, biti će puno toga jasnije.