Gabriel Escobar novi je američki posebni izaslanik za Zapadni Balkan. Prema pisanju Deutsche Welle (DW), analitičari smatraju da postoji veza u imenovanju Escobara s imenovanjem novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Ovaj medij podsjeća da karijerni diplomat Escobar izvrsno poznaje prilike na Balkanu te da je, od 1998. godine, tri godine bio na uzastopnim funkcijama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Posljednja, s koje ide na novu dužnost, je funkcija zamjenika veleposlanika SAD-a u Beogradu. DW dodaje i i da se stalno priča o snažnijem američkom utjecaju na Balkanu nakon posljednjih izbora u SAD-u te dodaje kako će se nakon prvih Escobarovih poteza vidjeti hoće li zaista taj snažniji utjecaj biti oličen u zamjeni dosadašnjeg izaslanika Matthew Palmera. 

Jedna politika, kakva god da bude 

“Odlazak Palmera znači da nova administracija želi diskontinuitet u dosadašnjem odnosu prema regiji tako da dovode čovjeka koji će nepristrano provoditi tu politiku. Ali to ćemo vidjeti po prvim njegovim potezima”, kaže direktor novosadskog Centra za regionalizam Aleksandar Popov, ističući da nitko od njih nije solo igrač, te da bi, kakva god ona bila, vidljiva trebala biti jedna politika. “Ovo do sada je bio jedan 'gemišt' i političkih odnosa i međunarodnih predstavnika, kako EU-a, tako i Amerike”, dodao je. No, što će se od svega toga desiti i što će biti ishod u praksi teško je reći, ali mnogi vjeruju da značajnijeg zaokreta u politici neće biti. Politika prema zemljama Zapadnog Balkana bit će ista kao i posljednjih deset godina. Čak možda i slabijeg utjecaja, s obzirom na situaciju u Afganistanu, koja je pomjerila fokus američkog interesiranja.   

“Ključni problem će i dalje biti odnos Beograda i Prištine i neka vrsta medijacije u tom procesu. Zbog situacije s Acganistanom, fokus međunarodne zajednice sa Zapadnog Balkana pomjeren je, pa bi bilo dobro spustiti se malo na zemlju i ne očekivati da se svijet vrti samo oko nas”, ocjenjuje za DW Tanja Topić, politička analitičarka iz Banja Luke, koja vidi vezu u imenovanju Escobara s imenovanjem novog visokog predstavnika u BiH Schmidta. 

Osovina Schmidt - Escobar   

“Više očekujem pritiske od strane SAD-a, koje posebno BiH gledaju kao svoje čedo, te su već i ranije poduzele konkretne mjere protiv nekih političara u vidu sankcija. Čini mi se da je dolazak Schmidta veća posvećenost rješenju slučaja zvanog BiH kao i da je ta posvećenost usuglašena s Amerikom. Hoće li to djelovanje donijeti neka poboljšanja i pomake na Zapadnom Balkanu, teško je predvidjeti”, dodaje Topić. Djelovanje međunarodne zajednice, bilo kroz EU ili SAD, izjednačilo se sa čekanjem na Godoa, kaže Topić ali i ukazuje da je veći problem što domaći političari čekaju pomoć sa strane, bez ikakvih samostalnih rješenja. 

Zanimljivo je, dodaje DW, da je Escobar, u nekima od prijašnjih misija, bio šef Ureda OHR-a u Banja Luci te šef Ureda veleposlanstva SAD-a u tom gradu. Napominje se i da pojedini mediji u BiH posljednjih dana prenose informaciju da je Escobar bio 'vrlo aktivan pri izboru Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske 2010.', iako je to malo vjerojatno obzirom na popularnost koju je stranka na čijem je čelu Dodik imala u to vrijeme. “To, pak, ne isključuje mogućnost tih aktivnosti nekoliko godina ranije, kada je došao na vlast. U svakom slučaju, ta potpora, 'svjež dašak vjetra na Balkanu', kako su to tada zvali, ovog bi puta mogla izostati“, smatra, pak, Popov. 

Ostao je samo eho 

"Escobar poznaje cijeli teren i ima ogromno iskustvo. Ali od Dodika, američkog eksponenta i alternative nacionalističkim liderima, ostao je samo eho. Ovaj Dodik koji je danas na sceni i koji je izložen američkim sankcijama, ne može imati ni naklonost američkog izaslanika”, obrazlaže Popov uz ocjenu da bi ovaj val diplomatske ofenzive mogao biti jasnije omeđen konkretim ciljevima, i kada je riječ o odnosima Beograda i Prištine, ali i kada je riječ o odnosima u BiH. Ipak, svi su suglasni da će Amerika na Balkanu biti prisutna kao potpora EU, bez nametanja rješenja, što je nedavno poručio i Escobarov prethodnik Palmer. “Ono što bude dogovoreno, mora biti provedeno“, poručio je Palmer tijekom posljednjeg posjeta zemljama Zapadnog Balkana. 

“Amerika će igrati iz drugog plana, Europa je ovdje broj jedan. Amerika želi ponovno uspostaviti suradnju s EU-om i bit će joj više potpora no što će voditi glavnu riječ”, rekao je za BHT Ivan Vujačić, bivši veleposlanik Srbije u SAD-u.

Crna Gora kao najveći saveznik  

Analitičari su mišljenja da će Escobar, zahvaljujući svom iskustvu u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, moći doprinijeti dogovorima koje bi se konačno moglo i realizirati u praksi. Prvenstveno se to odnosi na pregovore Beograda i Prištine, ali i eventualno pokretanje priče o nekom obliku drugačijeg Daytonskog sporazuma u BiH, konstatira DW.