Schmidt neće dopustiti kozmetičke izmjene Izbornog zakona BiH i gušenje prave volje birača
Piše: Dragan Bradvica
Otkako je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u prosincu prošle godine dao rok domaćih političarima da do polovice siječnja usvoje tehničke izmjene i dopune Izbornog zakona BiH to je glavna politička tema u našoj zemlji.
A i bez toga o izbornim prevarama, malverzacijama i inim makinacijama tijekom izbornog procesa priča se već dvadesetak godina. Nisu daleko od istine svi oni koji tvrde da se po trenutnim izbornim pravilima niti ne treba izlaziti na izbore jer pobjednici se znaju unaprijed. Svemu tomu je Schmidt, barem se tako činilo, htio stati u kraj što je izazvalo pravu pomutnju među vladajućim strankama (prije svega SNSD i HDZ BiH) koji su brže, bolje požurile ponovno oprobati uhodanu taktiku – nakon sastanka u Bakincima kod Laktaša obvezali su se da će sami napraviti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH do kraja veljače.
A u biti žele proces razvlačiti do iznemoglosti, a onda donijeti tek kozmetičke izmjene koje neće apsolutno ništa promijeniti.
Sada je na potezu Schmidt.
Reakcija OHR-a
Shodno ovome iz N1 su od OHR-a zatražili komentar na dio dogovora koji se odnosi na Izborni zakon, te na rok koji su dužnosnici sami sebi dodijelili.
- Očekivanja visokog predstavnika iskazana u njegovoj izjavi iz prosinca 2023. ostaju ista. Vlasti BiH do sada nisu uspjele uskladiti Izborni zakon sa međunarodnim standardima o transparentnosti i integritetu izbornih procesa i dobrim praksama koji se primjenjuju u demokratskim izborima i stoga je tu moguće ostvariti pomake. Da budemo jasni, ti pomaci moraju obuhvatiti jasnu identifikaciju svakog birača, elektronsko brojanje glasova onako kako su ih birači dali, siguran prenos glasačkih listića do biračkih odbora na biračkim mjestima koji rade transparentno i nezavisno. Ovo već treba početi sa općinskim izborima u listopadu. Svaki lažni glas je prepreka u dostizanju evropskih standarda u pogledu slobode i demokracije. Žitelji BiH moraju imati povjerenje u izborni sustav, dosljednu primjenu proceduralnih mjera zaštite i tajnost glasanja, stoji u odgovoru iz OHR-a.
Domaći dogovor
Dakle, barem prema ovoj izjavi, Schmidt nije odustao od svojih namjera da koristi bonske ovlasti i napokon omogući da izbore odlučuju birači, a ne brojači. Ipak, i iz ove izjave nije jasno hoće li on čekati do kraja veljače ili će se na djelovanje odlučiti tijekom siječnja, kako je ranije i obećavao.
Nesporno je kako su domaći dogovori najbolje i najodrživije rješenje, ali u trenutnoj situaciji i odnosu političkih snaga u zemlji teško je očekivati bilo kakvo dobro rješenje.
Dobar dio dogovora na relaciji SNSD-HDZ BiH-'trojka' (SDP, NiP, NS) do sada je rezultirao čak i gorim rješenjima nego smo imali ranije. To nije neočekivano ako imamo u vidu da je predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik pravi politički vladar RS-a i BiH, a on nikada nije niti krio svoje prave ambicije – što manje države, što jači entitet. Ukoliko se i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kreirale po njegovoj volji ponovno bi mogli biti u situaciji da dobijemo još gore rješenje od aktualnog, a samim time aktualne vlasti zacementiramo na tim pozicijama za jako dugo vremena neovisno od volje birača.
