Treba li OHR ponovo početi donositi odluke i smjenjivati domaće dužnosnike?

Više od šest mjeseci nakon prošlogodišnjih izbora nova Vlada Federacije BiH još uvijek nije imenovana. Prethodno, ni u prošlom mandatu nakon izbora 2018. godine Vlada FBiH nije imenovana. To znači da su prošla dva izborna ciklusa i gotovo devet godina od kada je zadnji put FBiH dobila novu Vladu.

Vlada bez legitimiteta
Čitavih devet godina Federacijom BiH vlada Fadil Novalić i njegovi ministri koji više od pola tog vremena na vlasti borave putem tzv. tehničkog mandata i bez izbornog legitimiteta potvrđenog u Parlamentu FBiH. Uz to, ovaj put potpuno je jasno da ta vlada nema ni parlamentarnu većinu.
U takvoj situaciji iščekuje se, po mnogima ključni tjedan uoči prvosvibanjskih praznika, kada bi Visoki predstavnik Christian Schmidt svojom odlukom trebao razriješiti gordijski čvor kojeg domaći političati nisu uspjeli punih devet godina.

Devet godina blokada dokaz su da Schmidtova odluka u izbornoj noći u kojoj je ojačao nacionalne stranke i povećao mogućnost blokada nije jedini krivac za katastrofalno stanje u federalnoj politici. Jer, ako je Schmidt zablokirao svojom odlukom brzi izbor Vlade FBiH postavlja se pitanje tko je onda blokirao izbor nove Vlade FBiH nakon izbora održanih 2018. godine. Potpuno je jasno da su za takvo stanje krive vodeće političke stranke i njihovi lideri koji su mogli, ali nisu htjeli ni željeli izabrati vladu još 2018. godine. Isti slučaj se dogodio i kada je u pitanju Vlada HNŽ-a koja 'živi' na isti način kao vlada Fadila Novalića.

OHR kao jedini krivac?
Iako su mnogi skloni optužiti Christiana Schmidta i OHR za sve probleme u BiH, jedini problem je taj što oni koji optužuju ne žele rješavati ono što su sami proizveli. Bez obzira na to, očigledno je da će OHR u ovome tjednu donijeti određene odluke koje će ići u smjeru odblokiranja cijelog procesa.

Kao i svaki put do sada, politički akteri koji smatraju da im očekivana odluka (iako nitko ne zna kakva će ona točno biti) neće ići u prilog najavljuju prosvjede i 'pritiske' na OHR da se odustane od bilo kakvog donošenja odluka. Uz one koji će na prosvjede, drugi 'preventivno' šalju poruke da su oni protiv bilo kakvih odluka i nametanja OHR-a, ali istovremeno već desetljećima nisu spremni ni na kakvo kompromisno rješenje ili dogovor s drugim političkim partnerima oko ustavnog uređenja BiH.

Umjesto kompromisa ultimativno zahtjevaju da moraju dobiti baš sve što žele inače će u suprotnom, po njima, svijet propasti.
Istovremeno, dok traje dugogodišnje natezanje između njih, oni suvereno drže svoje pozicije u vlasti i ne donose nikakva funkcionalna rješenja ni u jednoj bitnoj oblasti društvenog, ekonomskog i političkog života Bosne i Hercegovine. Dok traje 'status quo' neumitno prolazi vrijeme, broje se propuštene prilike, a građani Bosne i Hercegovine svoju budućnost masovno  traže po zapadnoeuropskim državama.
Kada se 'baci' pogled unazad svakome tko racionalno razmišlja jasno je da bi bilo mnogo bolje da su OHR i visoki predstavnici u proteklih 10 ili 15 godina svakodnevno donosili razne odluke i nametanja ne gledajući tko i na koji način prosvjeduje protiv toga. Umjesto svakog 'izražavanja zabrinutosti' koje je posebno korišteno bilo za vrijeme visokog predstavnika Valentina Inzka, korisnije bi bilo da je svaki taj trenutak iskorišten za neku odluku OHR-a u korist građana i protiv neozbiljnih i neodgovornih političkih elita koji su uzurpirali vlast koju nemilice koriste samo u svrhu svog vlastitog bogaćenja i konzumiranja moći koja iz tog svega proizilazi.
Baš zbog svega ovoga, međunarodna zajednica na čelu sa OHR-om treba već jednom prestati s lažnim 'prepuštanjem odgovornosti' domaćim političkim elitama i oštro krenuti u djelovanje, pa čak i pod cijenu vlastitih grešaka.

Ukoliko se one dogode, barem postoji mehanizam ispravljanja tih grešaka. Uz to, i OHR i Schmidt i međunarodna zajednica trebali bi prestati s 'osluškivanjem' bila bosanskohercegovačke politike javnosti.

Ona je najvećim dijelom instruirana od strane političkih elita i 'režimskih' medija, i uz to ne predstavlja stvarni odraz mišljenja većine bosanskohercegovačkih građana bez obzira kojem nacionalnom identitetu oni pripadali.

Treba li vratiti kazne za političare?
Danas mnogi kritiziraju vremena kada su visoki predstavnici masovno kažnjavali domaće političare raznim smjenama i zabranom političkog djelovanja, ali više je nego očigledno da 'liberalniji' pristup prema njima zadnjih 15-ak godina nije urodio dolaskom nekih boljih vremena. Baš suprotno, objektivni dojam je da se stanje na političkoj sceni svakim danom sve više pogoršava, a da za takvo stanje nitko nije kažnjen.

U cilju napretka cijele Bosne i Hercegovine i u interesu svih njenih građada najbolje bi bilo da se takva vremena ponovo vrate. Zbog toga, oni koji to mogu, ne bi se više trebali osvrtati na želje, zahtjeve, molbe i prijetnje domaćih odnarođenih političkih elita, već u svakom mogućem trenutku donositi odluke i na ekonomskom, i na političkom i na društvenom planu. Zato,  Schmidte,  samo nameći i vrati kazne za političare! Nisi ti kriv već oni.

D. G.