Pojedini portali objavili su jučer informaciju da će Predsjedništvo Socijaldemokratske partije (SDP) BiH na današnjoj sjednici odlučiti o tome kojeg će kandidata ili više njih predložiti za člana Predsjedništva BiH na narednim Općim izborima.
Po pisanju portala klix.ba, Predsjedništvo SDP-a BiH bi se trebalo odrediti o ovom pitanju, a zaključak nedavnog strateškog planiranja navodi kako je SDP opredijeljen da na Općim izborima 2022. godine nastupi s kandidatom ili kandidatima za Predsjedništvo BiH.

SDP kao lider oporbe

Iako su izbori u BiH još uvijek daleko, s obzirom da bi se po zakonu trebali održati prvog vikenda u desetom mjesecu 2022. godine više je nego jasno da se SDP BiH kao vodeća i najveća oporbena stranka otvaranjem ovog pitanja, kao i pitanja načina nastupa oporbenih stranaka na vrijeme počela pripremati za izbornu godinu.
S obzirom na uspjeh stranaka Četvorke (sada Trojke) pogotovo u sarajevskim i nizu drugih općina na lokalnim izborima  gdje su ove stranke uspjele preuzeti načelničke i gradonačelničke pozicije upravo od SDP-a BiH se očekuje da, kao najveći politički subjekt u ovoj grupaciji, pokrene slične aktivnosti kada su u pitanju Opći izbori 2022.

Također, od SDP-a BiH javnost očekuje da bude lider grupacije stranaka koje će zajedničkim nastupom ponuditi ozbiljnu alternativu koja će uzdrmati i na kraju smijeniti vladajući nacionalni trio s vlasti.
Iako po svojoj stvarnoj ulozi i nadležnostima Predsjedništvo BiH nije organ vlasti koji je presudan za promjene, zbog dobro poznate situacije sve oči  su uprte u eventualne kandidate za članove Predsjedništva BiH. Kako sada stvari stoje, već sada je jasno da će jedan kandidat za člana Predsjedništva BiH biti Bakir Izetbegović koji je već davno najavio da će s te funkcije 'smijeniti' stranačkog kolegu Šefika Džaferovića za kojeg se već odavno zna da tu fotelju 'čuva' za stranačkog šefa.

Međutim, povratak Bakira Izetbegovića u 'predsjedničku' stolicu neće biti baš tako lagan, jer je već jasno da će veliku konkurenciju imati u osobi koju eventualno zajednički kandidiraju stranke Trojke. A iz tog kruga kao najizgledniji kandidati do sada su se spominjala dva Denisa – Zvizdić i Bećirović.  U posljednje vrijeme kao mogući kandidat spominje se i predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

Upravo u činjenici da postoji više potencijalnih kandidata u okviru Trojke Bakir Izetbegović vidi najveću šansu, jer računa na mogućnost svađe među oporbenim strankama.

Nejasna izborna pravila

Međutim, otežavajuća okolnost za oporbene stranke (pogotovo članice Trojke) u cijeloj priči je potpuno nejasna situacija sa izmjenama Izbornog zakona BiH koje svi najavljuju a one nikako da se dogode.

Zadnjih nekoliko dana u bosanskohercegovačkoj javnosti pojavile su se ozbiljne spekulacije da će, u nemogućnosti dogovora vladajućih stranaka, izmjene Izbornog zakona možda čak i biti nametnute od strane Visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Evidentno je da stranke Trojke, a samim time ni SDP BiH još uvijek nisu odlučili tko će biti kandidat ili kandidati, a takvo neizjašnjavanje čini se i potpuno logičnim, s obzirom na neizvjestan rasplet oko izmjena Izbornog zakona. Više je nego jasno da stranke Trojke u određenim situacijama s obzirom na raspoloživo biračko tijelo zajedničkim nastupom po sadašnjem izbornom zakonu mogu dobiti jednog, a možda čak i oba člana Predsjedništva BiH iz FBiH.
Pitanje je strategije i dogovora na koji način bi se i s kojim ljudima to moglo ostvariti. Međutim, sve strategije i dogovori padaju u vodu ukoliko se još uvijek ne znaju jasna izborna pravila, a kako sada stvari stoje još uvijek postoji mogućnost da se ona izmjene.
Na oporbenoj od vremena lokalnih izbora dogodile su se i određene promjene, pa je tako primjerice na čelo Naše stranke umjesto Predraga Kojovića, došao premijer sarajevske vlade Edin Forto. Sama ta činjenica vjerovatno zahtjeva i ponovne pregovore unutar Trojke kada je pitanje zajednički nastup na predstojećim izborima. Taj zajednički nastup može biti ostvaren u različitim modalitetima, ali će zahtjevati široke i konkretne dogovore i na lokalnim razinama.

U RS-u treći blok?

Kada je u pitanju nastup oporbenih stranaka u Republici Srpskoj evidentno je da su pokrenuti pregovori koji bi trebali dovesti do toga da u tom entitetu građanske stranke i stranke ljevice na izbore izađu zajednički sa bošnjačkim i hrvatskim strankama kako bi se osigurao respektabilan broj mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske. To bi bio svojevrsni treći blok koji bi se pozicionirao između vladajućeg SNSD-a i oporbenih stranaka predvođenih SDS-om i PDP-om.
No, bez obzira na mnogo nejasnoća kada su u pitanju eventualne izmjene Izbornog zakona, evidentno je da se oporbene stranke predvođene SDP-om BiH počinju pripremati za izbore: Hoće li to rezultirati okupljanjem širokog bloka stranaka ili će na izbore svi po svome ostaje da se vidi.