Na hrvatskim parlamentarnim izborima održanim proteklog vikenda SDP je dobio čak 222.000 glasova manje nego 2016., dok je HDZ-ov manjak oko 80 tisuća piše u utorak Jutarnji list.

U nedjelju je na birališta izašao rekordno nizak broj glasača, samo 46,9 posto svih onih koji imaju glasačko pravo, navodi dnevnik.

Usporedbe radi, na posljednjim parlamentarnim izborima 2016. glasalo je više od polovice (52,59 posto) hrvatskih državljana s pravom glasa, a 2000. nedostižnih 75,21 posto. Konkretno, ove je godine glasalo 1.638,497 građana, odnosno 243,830 manje nego na prošlim izborima i šokantnih milijun manje u odnosu na izbore prije dvadeset godina, promatra li se samo odnos važećih glasačkih listića.

Iako se broj aktivnih glasača iz godine u godinu smanjuje, što ozbiljno ugrožava legitimitet izbora, ovogodišnji broj nevažećih listića od 38.355, što je unutar izbornog prosjeka, sugerirao bi da ogorčenost i apatija nisu bili faktori koji su presudili na slabu izlaznost.

Ona bi se prije mogla pravdati ozbiljnom epidemiološkom situacijom, koja je sigurno dio birača obeshrabrila u odlasku na birališta te ljetnom sezonom, tijekom koje su interes za izbore i izlazak na birališta tradicionalno slabiji.

Taktika HDZ-a da raspišu izbore početkom srpnja, što je naišlo na neodobravanje jednog dijela političkih aktera, pritom je ipak urodila plodom. Poslovično disciplinirano HDZ-ovo biračko tijelo svoje je glasačko pravo dobro iskoristilo, pa je tako HDZ na ovim izborima dobio ukupno 603.103 glasova građana (Što bi iznosilo 36,8 posto svih glasova kad bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica), a Restart koalicija tek 414.614 (25,50 posto), odnosno 188.489 manje, navodi Jutarnji.