Sindikalna organizacija državnih službenika i namještenika sudova i tužiteljstva Srednjobosanske županije (SBŽ), koja se nalazi u trećem tjednu štrajka upozorenja, poručuje da, u slučaju potpune obustave rada, isključivu odgovornost za to snosi županijska Vlada. 

Naime, iz Sindikata navode da ponašanje resornog županijskog ministarstva i Vlade SBŽ-a, koji se u nisu udostojili sazvati sastanak na kojem bi bili izneseni zahtjevi sindikata, odražava potpuno odsustvo odgovornosti. Sindikat poručuje i da mu opstrukcija rada pravosudnih tijela nije cilj, ali ukazuje da će navedeno ponašanje resornog ministarstva i Vlade SBŽ-a neizbježno dovesti do općeg štrajka i potpune obustave rada. 

Podsjećaju da su 8. svibnja 2025. dobili poziv ministrice pravosuđa i uprave SBŽ-a Božane Petrović na sastanak 15. svibnja s dnevnim redom 'Radno-pravni status državnih službenika i namještenika u SBŽ' i da su na sastanak pozvane sve sindikalne organizacije SBŽ-a koje se financira iz proračuna Županije. Sindikat je uputio e-mail 9. svibnja 2025. kojim je zatražio sastanak Sindikata i nadležnog ministarstva na kojem bi se, u prvom redu, pregovaralo o zahtjevima koje je iznio taj Sindikat. 

Kako je predmet razgovora bio radno-pravni status državnih službenika i namještenika sudova i tužiteljstva SBŽ-a, Štrajkački odbor smatra da o pravima državnih službenika i namještenika sudova i tužiteljstva SBŽ-a nema mjesta u pregovorima s predstavnicima ostalih sindikata čije Sindikalne organizacije nisu ni u štrajku. Upravo zbog činjenice da uposlenici čiji su predstavnici Sindikalne organizacije obrazovanja i MUP-a imaju povlašten položaj u odnosu na državne službenike i namještenike sudova i tužiteljstva SBŽ-a, obrazloženo je. 

Sindikat podsjeća da je razlog štrajku to što su plaće sudaca i tužitelja te stručnih suradnika, nositelja pravosudnih funkcija, regulirane Zakonom o plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja u FBiH, dok prava državnih službenika i namještenika nisu regulirana istim propisom te imenovani nositelji pravosudnih funkcija imaju znatno veća primanja, zbog čega je u široj javnosti stvorena percepcija da svi zaposlenici u pravosudnim institucijama imaju enormna primanja.