Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Kako preživjeti svaki mjesec svakodnevna je briga više od polovice bh žitelja. Nekada srca gradova, danas su gradske tržnice skoro puste - kupci ne gledaju bogatstvo ponude već istaknute cijene koje se povećavaju čak i na dnevnoj bazi.

Prehraniti i održati četveročlanu obitelj s obzirom da je samo potrošačka košara za posljednji mjesec iznosila 2.357 KM i skuplja je za skoro 100 KM od prethodne, a prosječna plaća tek nešto malo viša o tisuću KM, postala je nemoguća misija.

Ove, gole činjenice, da dvije prosječne plaće nisu dovoljne za najosnovnije, vlasti u BiH kao da ne vide i još uvijek nema značajnijih mjera koje bi barem ublažile egzistencijalni udar na prosječnog bh žitelja.

No, dok neki hranu kupuju na dekagrame i komade, oni koji su u nešto povoljnijem položaju, stvaraju zalihe kako bi barem ublažili udar poskupljenja te pomno prate akcijske prodaje, sniženja itd.

"Tuga je to"

-Kupujem iza dva sata kada skoro svi odu i kada su cijene nešto niže, a vjerujte, ima ljudi koji kriomice prebiraju po smeću i traže natruo krumpir ili neku zelen. Tuga je to, kaže Marinko, Mostarac zrelih godina samo "turistički" obilazeći prodajne stolove na mostarskoj tržnici.

Ni prodavači nisu previše sretni.

-Ponekad ima posla ali je to daleko, daleko nego što je bilo prije. Uzalud što ti imaš robu. Nikad nije bilo skuplje. Kupuje se po jedna paprika, jedna mrkva, dvije ili tri jabuke... Nema narod novca i to je sva priča, ukratko sažima svu "filozofiju" pustoši na tržnici.

No, kako smo već i pisali, pandemija korona virusa i stalna poskupljenja bh žitelje dovela je na još veću razinu siromaštva - gubitak posla, smanjenje financijskih usluga i poskupljenja rezultirale su da je čak 23% obitelji posuđivalo novac kako bi preživjeli, redovi u javnim kuhinjama sve su duži, molbe za socijalnim paketima hrane sve brojnije, a sve veći broj bh građana živi u bijedi.

Prema analizi Eurostata, agencije za statistiku Europske unije, BiH je prema kupovnoj moći građana na pretposljednjem mjestu, s tek 33% prosjeka Europske unije.

Prema podatcima UN-a, u BiH je prije pandemije korona virusa više od 800 tisuća građana BiH živjelo u ekstremnom siromaštvu, odnosno imali su na raspolaganju tek od 90 KM do 150 KM mjesečno.

Prijašnje procjene UN-a govorile su kako više od polovice stanovništva u BiH živi na rubu siromaštva dok su procjene da 15% žitelja BiH živi ispod granice apsolutnog siromaštva.

Koliko su postotci alarmantni pokazuje njihova pretvorba u brojke - više od 1,7 milijuna žitelja BiH je rubu je siromaštva, a više od pola milijuna ljudi preživljava u ekstremnom siromaštvu.

Kruh mnogi kupuju nakon 19 sati, mljeveno u dekagramima

Iako je susjedna Hrvatska poduzela značajne mjere kako bi rasteretila potrošače, drastično smanjila PDV na pojedine proizvode, a posebice hranu, naznaka da će nešto slično uraditi u FBiH, odnosno, BiH nema ni na vidiku. Pa čak i za najugroženiju populaciju na socijalnim davanjima ili s najnižim primanjima.

Trgovkinja u jednom mostarskom marketu kaže: "10 feninga odlučuje hoće li se neki proizvod kupiti ili ne, a na kasi vidim i da se kupuje i po 20 dkg mljevenog mesa, a oni koji su u boljoj financijskom mogućnosti kupuju više hrane, prvenstveno, ulja, šećera i brašna, vjerojatno zbog stalnih poskupljenja".

Mnoge trgovine po znatno nižoj cijeni, i do 50%, prodaju pekarske proizvode nakon 18 ili 19 sati, a koji se vrlo brzo rasprodaju. Kako kažu, najbrojniji kupci su umirovljenici, ali i da je sve više i onih koji ne spadaju u tu kategoriju i to pretežito mladih-studenata jer "kruh je kruh i može se jesti i sutra".

No, poskupljenje životnih namirnica prate i poskupljenja režija, struje, plina, vode što će većinu stanovništva baciti u dodatno siromašenje, ali i ozbiljne posljedice koje konstantno prate ovakva vremena, povećanje kriminala, samoubojstava, daljnje iseljavanje stanovništva, prosvjede... No, to su druge teme.

Rok trajanja

Prema savjetima i pojašnjenjima koje navode specijalizirani portali koji se bave s potrošačkom problematikom, kada se govori o oznaci roka trajanja -'upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do', ta granica ne znači i pokvarena hrana.

Naime, 'upotrijebiti do' znači da nakon proteka tog roka hranu treba baciti jer nije sigurna po zdravlje, dok 'najbolje upotrijebiti do', označava rok do kojeg proizvođač tvrdi da je hrana najkvalitetnija, a može se konzumirati još danima, tjednima ili čak mjesecima. Obično je takva hrana na značajnom popustu i višem od 50%, a tako se smanjuje i količina bačene hrane. Ovu mogućnost prepoznaju mnogi kupci.

Kako zbrinjavati i čuvati zalihe hrane

Svakodnevno povećanje cijena prehrambenih proizvoda dovelo je do toga da mnogi, koji su to u mogućnosti, nastoje nabaviti zalihe hrane kako bi barem malo ublažili pritisak na kućne proračune te tako značajno uštedjeli. Specijalizirani portali za potrošače savjetuju biranje onih namirnica čiji je rok trajanja duži. Tako se riža navodi kao namirnica koja može trajati i to 30 godina-  polirana bijela riža, ako je dobro hermetički zatvorena te pohranjena na hladnom, može trajati i do 30 godina. Rok trajanja smeđe riže je do 12 mjeseci.

Suhe grahorice (grah, grašak, leća, slanutak) također ima dug rok trajanja. Primjerice, suhi grah, hermetički zatvoren u velikoj staklenoj boci može trajati gotovo neograničeno. Grahorice su pune proteina te su dobra zamjena za meso. Također ih možete i zamrznuti.

Sol kao mineral može trajati vječno. No, držite ga u dobro zatvorenoj posudi kako bi izbjegli prodiranje vlage. U tom će slučaju pomoći i nekoliko zrna riže koji će spriječiti zgrudavanje. Slično je i sa šećerom. Na njemu se ne pojavljuju bakterije zbog niskog sadržaja vlage.

Rok trajanja meda je do tri godine i preporuča se čuvanje na hladnom i tamnom mjestu. Masnoće su podložnije kvarenju. Biljno i maslinovo ulje mogu trajati do dvije godine, ali u tamnoj i hladnijoj prostoriji jer inače podliježu užegnuću. Orašaste plodove i sjemenke na tamnom i hladnom mjestu mogu se čuvati do godine dana, a zamrznute i do dvije godine. Kada je u pitanju konzervirana hrana, savjetuje se pažljiva provjera roka trajanja i biranje u staklenoj ambalaži. Rok trajanja jaja je do mjesec dana nakon čega gube dio nutritivnih vrijednosti. Mogu se i zamrznuti, ali ne u ljusci.

Svježe meso potrebno je potrošiti u roku koji je naznačen na ambalaži, odnosno u roku od tri dana od kupnje. Naravno, možete ga i zamrznuti, a u tom slučaju ga rasporedite na obroke - zamrzavajte količine koje će vam biti potrebne za jedan obrok. Meso u zamrzivaču može stajati do 6 mjeseci, a nakon toga gubi nutritivne vrijednosti.

Svježe povrće može trajati i do dva tjedna ako ga držite spremljenog u vrećici, u hladnjaku, izuzev krumpira i rajčice koje treba čuvati na tamnom i hladnom mjestu. Zamrznuto povrće uglavnom ima rok trajanja do 12 mjeseci.Slično je s voćem. U hladnjaku ćete mu produžiti rok trajanja, osim kada su u pitanju banane. Njih nije preporučljivo držati u hladnjaku.

Mesne prerađevine koje sadrže veću količinu vode, kao što je parizer salama, kuhana šunka, vratina i sl. imaju kratak rok trajanja. Njih nije preporučljivo zamrzavati jer se tada voda u njima kristalizira te gube strukturu, savjeti su za zbrinjavanje i čuvanje zaliha hrane.