Piše: Dragan Bradvica

Ekonomski stručnjaci, mediji i nevladin sektor gotovo svakodnevno posljednjih mjeseci upozoravaju vlastodršce kako stvari s inflacijom izmiču kontroli i kako je nužno žurno djelovanje.

Nesporno je kako je tržište slobodno i kako u liberalnim demokracijama država nema mnogo alata kako bi djelovala ali ih ima što je vidljivo na prijemima diljem Europe.

Smanjuju se ili potpunosti ukidaju raznorazni porezi i nameti, Švedska plaća dijelom ili u potpunosti račune za električnu energiju za gotovo dva milijuna kućanstava, Hrvatska je ranije ograničila cijele goriva a svojim stanovnicima dijeli i vaučere…

Svi koriste ono što im je na raspolaganju, dok naša vlast uglavnom stvari gura pod tepih. Ipak, najbolji alat za borbu protiv poskupljenja jesu povećanja plaća i mirovina, a samim pogledom i na službenu statistiku (koja je itekako prenapuhana) jasno je kakvo je stanje u zemlji.

Kupovna moć bh. stanovnika je svega 43 posto prosjeka Europske unije, po čemu smo uz Albaniju na samom europskom dnu.

Potrošnja za hranu

Čak i da dvije prosječne plaće od oko tisuću maraka uđu u četveročlano kućanstvo bilo bi nedovoljno da se pregura mjesec dana. Međutim, taj luksuz malo tko može priuštiti jer oko 55 posto naših žitelja koji imaju sreću da rade to uspijevaju u djelatnostima u kojima je prosječna plaća oko 700 maraka, a o razini mirovina i ne treba posebno trošiti riječi.

Uz to, službeno nam je stopa nezaposlenosti 31,6 posto. Isto tako, podaci o onima koji žive ispod ruba siromaštva kreću se oko 20 posto stanovništva u našoj zemlji.

A o kakvoj razini siromaštva govorimo možda se najbolje vidi iz podataka o tome koliko se u Europi kućnog proračuna troši na hranu, a koliko je to slučaj unutar BiH. Tako je na razini EU udio troška hrane na mjesečnoj potrošnji kućanstava je oko 13 posto, dok je u onim bogatijim zemljama članicama to i ispod 10 posto.

Nadalje, udio troška hrane u ukupnom mjesečnim troškovima kućanstva u susjednoj Republici Hrvatskoj je 27,2 posto. A u BiH od ukupne potrošačke korpe za četveročlanu obitelj koja je na mjesečnoj razini 2.265,67 maraka čak 45,3 posto odlazi na prehranu, pokazuju podaci Saveza samostalnih sindikata BiH.

Za stanovanje i komunalne usluge ide 13,7 posto, higijena i održavanje zdravlja 6,6 posto, obrazovanje i kultura 8,8 posto, odjeća i obuća 14,1 posto, prijevoz 6,1 posto, te održavanje domaćinstva 5,3 posto.

Velika poskupljenja

Dakle, gotovo pola mjesečnih prihoda u BiH ide na hranu. S obzirom na male plaće i mirovine mnoga kućanstva na hranu troše i mnogo veći postotak od svog mjesečnog kućnog proračuna.

O tome koliko su cijene hrane 'skakale' posljednjih godinu dana Dnevni list je već pisao - u siječnju 2021. godine cijene hrane 'skaču' za 2,9 posto, u veljači je to bilo 3,9 posto, u ožujku 5,2 posto, travnju 5,8 posto, svibnju i lipnju 5,9 posto, u srpnju i kolovozu bilježimo pad u odnosu na lipanj ali opet rast u odnosu na baznu godine (5,2 posto i 5,7 posto), da bi rujnu rast bio sedam posto, u listopad čak 8,4 posto, u studenom 10,3 posto, te u prosincu 12,7 posto.

U isto to vrijeme plaće i mirovine jesnu rasle, ali niti izbliza dovoljno kako bi se našim žiteljima omogućio normalan život iz mjeseca u mjesec.