Piše: Dragan Bradvica

Na osnovu raspoloživih službenih statističkih podataka, i informacija s međunarodnih tržišta

objavljenih do 11. rujna, Središnja Bosne i Hercegovine procjenjuje godišnji

rast realnog BDP-a u drugom kvartalu 2023. godine na 0,8 posto.

- Procjenjujemo kako je uslužni sektor, prvenstveno djelatnosti vezane za turizam, dao značajan doprinos ekonomskoj aktivnosti u trećem kvartalu. Posljedično, a u kontekstu slabljenja inflatornih pritisaka, procjenjujemo nešto viši rast realnog BDP-a u trećem u odnosu na prethodni kvartal.

 Imajući u vidu kako je trend pada industrijske proizvodnje i izvoza, na godišnjoj razini, nastavljen i u srpnju, izvjestan je nastavak trenda skromne ekonomske aktivnosti i u trećem kvartalu, navode u priopćenju.

BDP i inflacija

Njihova prva procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a u trećem kvartalu iznosi 0,9 posto. Ukoliko osobna potrošnja i izvoz usluga ne budu kompenzirali pad vanjske potražnje u preostala dva mjeseca trećeg kvartala i u posljednjem kvartalu, u jesenskom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija vrlo je izvjesno korigiranje realne ekonomske aktivnosti za 2023. naniže u odnosu na proljetni krug.

- U proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija objavili smo kako u 2023. godini očekujemo skroman rast realnog BDP-a, od 1,6 posto, poručuju iz Središnje banke BiH.

Nadalje, njihove procjene ukazuju na ublažavanje inflatornih pritisaka. Ipak, očekuju kako će inflacija u kratkoročnom razdoblju i dalje biti znatno viša od prosjeka za razdoblje otkada se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH. Službeno objavljena inflacija u BiH, od svega četiri posto u srpnju, ukazuje na neočekivano brzo usporavanje inflacije.

- Prosječan rast cijena promatran po entitetima je bitno različit. Prema podacima entitetskih agencija za statistiku, u Republici Srpskoj je u srpnju zabilježena godišnja inflacija od 5,2 posto, dok je u Federaciji zabilježena inflacija od 2,8 posto, prema čemu je ova stopa inflacije daleko najniža u okruženju. Znatno usporavanje inflacije, prema službenim podacima, u lipnju i srpnju rezultiralo je revidiranjem naniže naših očekivanja vezanih za inflaciju u drugom polugodištu, stoji u dokumentu navedene institucije.

Električna energije, nafta, najamnine…

Trenutno procjenjuju kako bi godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u drugom polugodištu mogao iznositi 3,7 posto.

Na osnovu preliminarne procjene cjenovnih odjeljaka za preostalih pet mjeseci tekuće godine, projiciraju kako bi temeljna inflacija mogla iznositi 6,1 posto i ukupna inflacija 6,4 posto u 2023. U proljetnom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija SBBiH, projicirana je inflacija od 7,7 posto za 2023., dakle 1,3 postotna poena više u odnosu na trenutnu prognozu iz ovog izvještajnog razdoblja. Inflacija u BiH je, trenutno, primarno podutjecajem promjena u razinu temeljne inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena.

Odjeljak režijskih troškova ima sve značajniji utjecaj na domaću inflaciju, prvenstveno zbog rasta cijena plina, najamnina i komunalnih troškova. Uz to, cijene električne energije, kao najvažniji pododjeljak ukupnih režijskih troškova, u prvih sedam mjeseci tekuće godine bilježe značajan rast (6,8 posto), dok je njihov utjecaj na inflaciju u prošloj godini bio neznatan. Rast cijena električne energije, uz već prisutno povećanje cijena nafte i naftnih derivata, mogu dodatno povećati inflatorni pritisak u narednom razdoblju.