Nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI) priopćila je da je, sukladno Zakonu o slobodi pristupa informacijama BiH, Skupštini Hercegovačko-neretvane županije (HNŽ) dostavila zahtjev za dostavljanje informacija o (ne)usvajanju izvješća o poslovanju javnih poduzeća u nadležnosti HNŽ-a (JP 'Šume Hercegovačko-neretvanske' Mostar, JP 'Park prirode Hutovo Blato' Čapljina, Metalna industrija 'Soko' Proizvodnja opreme Mostar i Društvo za ekspoataciju i obradu ukrasnih kamena i mermera 'Granit' Jablanica) za razdoblje 2010.-2019. godine, uključujući i informacije kada i na kojoj sjednici županijske Skupštine su spomenuta izvješća bila predmet razmatranja.

Podaci dostavljeni CCI-ju pokazuju da ne postoji nikakva kontrola nad radom javnih poduzeća u Hercegovačko-neretvanskoj žpaniji jer nijedno izvješće javnih poduzeća čije je obvezno podnošenje nadležnim institucijama propisano Zakonom o javnim poduzećima Federacije BiH nije dostavljeno Skupštini HNŽ-a od 2014. godine. Dodatno, za razdoblje do 2014. godine, iz Skupštine navode da nemaju informacije o razmatranju izvješća o poslovanju navedenih javnih poduzeća jer je dokumentacija Skupštine izgorjela u požaru koji su uzrokovali sudionici nemira u veljači 2014.

Nedostatna kontrola nad radom javnih poduzeća je zabilježena i u ostalim županijama, kao i na razini entiteta. Analiza CCI-a o godišnjem izvještavanju o radu/poslovanju javnih poduzeća, zaključno sa srpnjem 2019. godine, a koja je obuhvatila 137 entitetskih i županijskih javnih poduzeća, pokazuje da je Parlamentu FBiH, Vladi RS-a i skupštinama 10 županija u razdoblju 2010.-2019. godine dostavljeno 298 izvješća o radu/poslovanju javnih poduzeća od ukupno 1370, koliko je trebalo biti podneseno, tj. svega 22 % od ukupnog broja izvješća. U navedenom periodu, 43 javna poduzeća dostavila su najmanje jedno izvješće o radu/poslovanju, dok čak 94 javna poduzeća nisu dostavila niti jedno jedino izješće o svom radu/poslovanju u rpoteklih 10 godina.

“Kada gledamo strukturu izvještavanja po razinama vlasti u BiH, najviše izvješća razmatrala je Skupština SŽ-a, njih 96. Slijede Parlament FBiH, koji je razmatrao 73 izvješća, te Vlada RS-a, koja je razmatrala 68 izvješća o radu/poslovanju. Po broju razmatranih izvješća, po razinama vlasti slijede Tuzlanska županija (31 izvješće), Bosansko-podrinjska (16 izvješća), Zeničko-dobojska (9 izvješća) i Srednjobosanska (5 izvješća). Unsko-sanska županija je odgovorila da ne posjeduje bazu podataka o usvajanju izvješća, Zapadnohercegovačka da za javna poduzeća nema informacije u vidu izvješća o radu/poslovanju, a iz Hercegbosanske  tvrde da ne razmatraju izvješća o poslovanju javnih poduzeća već da ih samo primaju k znanju. Posavska županija, pak, nema javnih poduzeća u svom vlasništvu.