Razgovarala: V.S.Herceg

Hrvati u BiH dobili su još jednu političku stranku - Domovinski pokret BiH, svojevrsnu 'sestrinsku stranku' Domovinskog pokreta predsjednika Miroslava Škore iz susjedne Republike Hrvatske.

Nova stranka registrirana je u Hercegbosanskoj županiji, u Livnu, prije oko mjesec dana, bez medijske pompe. Njen predsjednik je Slavko Andačić iz mjesta Hamzići u općini Čitluk koji do sada nije bio politički aktivan. Andačić je dragovoljac Domovinskog rata u kojem je, između ostaloga, bio i jedan od zapovjednika 10. Topničko raketne brigade HVO-a.

Registriranje nove stranke prošlo je bez medija. Mnogi se pitaju zašto Livno i HBŽ?

-Željeli smo poslati znakovitu poruku iz toga kraja za kojeg mislimo da je nepravedno zapostavljen. Možda nakon nekog vremena sjedište stranke premjestimo u drugo mjesto, ali time smo željeli potaknuti ta pitanja. U toj županiji postoje gospodarski resursi koji su vrlo bitni, a "ne mogu proći". 'Livanjski sir' propada, farme se zatvaraju, ne koristimo mogućnosti preko malograničnih prijelaza progurati ga, primjerice, u Split i Dalmaciju jer se radi o kvalitetnom proizvodu, a što bi značilo i opstanak naših ljudi na tim prostorima.

U HBŽ-u je nakon dugo vremena formirana vlast od hrvatskih oporbenih stranaka?

-Znali smo da će do toga doći jer se HDZ postavio onako kako se postavio prema tamošnjem biračkom tijelu, a ljudi su to vješto iskoristili.

Imate li potporu Hrvatskog Domovinskog pokreta predsjednika Miroslava Škore iz Republike Hrvatske?

-Imamo potporu, razgovaramo i u kontaktu smo jer nam je vrlo bitno njihovo iskustvo koje su imali, dobre, pa čak i pogrešne stvari i u suradnji smo. Pokret je riječ koja najviše privlači - da se pokrene nešto za građane, da politička opcija bude u službi građana, naroda, a ne da se narod iskorištava za osobne ciljeve. Želimo da Domovinski pokret BiH vrati odgovornost u politiku, okupi sve domoljubne snage BiH s ciljem provođenja nužnih promjena u prijelomnom trenutku naše europske i svjetske povijesti.

Koji su programski ciljevi Hrvatskog Domovinskog pokreta BiH?

-U EU i svijetu došlo je epohalnih, javno-zdravstvenih, gospodarskih, kulturnih i civilizacijskih promjena koje suvremeni svijet nije očekivao i nije mogao predvidjeti. Borba za hrvatski narod i hrvatske zastupnike koji će osmišljavati i provoditi takvu politiku. Ne dovodeći u pitanje izvornu, biračku volju građana, vrijednosti koje promičemo su hrvatski nacionalni interesi i domoljublje, jednakost građana pred zakonom i tijelima državne uprave i samouprave, poštivanja i zaštita tradicionalnih obiteljskih vrijednosti, zaštita života od začeća, sloboda vjeroispovijesti i prava na javna svjedočenja vjere, promicanje nacionalnog ponosa, zaštitu privatnog vlasništva, slobodno poduzetništvo, zaštitu prirode i biološke raznolikosti, poticanje kreativnih ideja i poboljšanje prava znanstvenika na slobodna istraživanja bez političkog nametanja i uplitanja u njihov rad. Poštivanje prava građana na slobodu izražavanja mišljenja i uvjerenja, a protivimo se bilo kakvoj zabrani tema i tzv. "propisanih istina" i zalažemo se za ujednačen odnos prema svim totalitarnim režimima, sukladno običajima svjetske i europske zakonodavne prakse. To su samo neki od naših brojnih ciljeva, a sada smo u periodu formiranja općinskih podružnica.

Je li Hrvatski Domovinski pokret BiH na tragu alternative vodećem HDZ-u BiH?

-Mislim da je previše bahatosti u posljednje vrijeme u hrvatskoj politici. Ljudi koji vode hrvatsku politiku nisu dosljedni, a usudio bi se reći nisu ni dostojni te uloge. Ne bi se osnivali da se slažemo s nekom političkom opcijom. Ionako nas je previše, ne samo hrvatskih, nego i bošnjačkih i svakih drugih stranaka. Ne vidimo ni u jednom političkom programu ciljeve kojima mi težimo i nastojimo predstaviti hrvatskom biračkom tijelu, ali i naravno, svim ostalim građanima u BiH kojima oni odgovaraju, jer bez obzira na hrvatski predznak, moji kontakti svjedoče da se mnogi slažu s našim programskim načelima.

Hoće li vaša stranka tražiti članstvo u Hrvatskom narodnom saboru?

-Hrvatski Domovinski pokret BiH, dok je ovakva situacija, nikada neće zatražiti članstvo u Hrvatskom narodnom saboru (HNS). Gdje su samo "klimači glava", dvorske lude jedna stranka, mi u tome ne mislimo u tome sudjelovati i postati nova "dvorska luda". Moguće buduće partnere možda prepoznajemo u Hrvatskoj republikanskoj stranci, u Hrvatskom nacionalnom pomaku u HBŽ-u koja je stranka otpora...

U medijima se nagađalo da će se vašoj stranci priključiti gospođa Diana Zelenika, koja je napustila HDZ 1990?

-Gospođa Diana Zelenika, koliko mogu iščitati njenu poruku kada je izašla iz HDZ 1990 iz osobnog nezadovoljstva, kazala je da ima ponuda za priključenje pojedinim političkim strankama, ali da se još nije odlučila i da ne zna hoće li nastaviti sa svojim političkim djelovanjem i gdje, tako da na to pitanje ne mogu više ništa kazati nego što je kazala i ona sama.

Što očekujete na sljedećim parlamentarnim izborima?

-Na sljedećim parlamentarnim izborima očekujemo podršku naroda u poboljšanju malogranične suradnje, podršku ideja za snižavanje političke entropije u BiH. Narod za promjene je tu i očekujemo da se prepozna takva politika jer bez naroda ništa ne možemo napraviti.

Međutim, u BiH, a posebice u hrvatskom narodu, bilježi se niska izlaznost na izbore?

-Mislim da će birači koji ne izlaze na izbore u nama prepoznati političku opciju i viziju i da ćemo ih potaknuti na izlazak na izbore. I to nije mali broj, to je veliki broj nezadovoljnika koji u ovoj političkoj kaljuži nisu prepoznali za koga glasati. Razočarala me je jedna konfuzna izjava o trećem entitetu predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića koji je kazao "da je htio da ga je do sada mogao dobiti". Pa što je obećavao narodu? Njemu nije, očito bilo u cilju da se dobije treći entitet, a prezentirao ga je hrvatskim građanima. Mi ne tražimo ništa više, a ni manje nego što u BiH imaju Srbi i Bošnjaci. Hrvati u BiH su jednakopravan narod, kao i Srbi i Bošnjaci i ja se ne osjećam manji Hrvat u Banja Luci ili Sarajevu nego ovdje u Mostaru i tako mislim i za ostale građane drugih nacionalnosti da se ni oni ne bi trebali osjećati, primjerice, manje Srbi u Mostaru nego u Banja Luci ili manji Bošnjak u Mostaru nego u Sarajevu.

Zalažete li se vi za treći entitet?

-To je traženje kruha preko pogače. Da se želio treći entitet to se moglo prije ostvariti. Mi smo za promjenu izbornog zakona, da jedni ne nametaju volju drugima, a mi nemamo namjeru nametati predstavnike drugima. I to je rješenje ako se misli održati BiH.