Piše: Dragan Bradvica

Otkako je administracija Sjedinjenih Američkih Država početkom godine uvele nove sankcije za političare, dužnosnike, gospodarstvenike i tvrtke na zapadnom Balkanu to je top tema u ovoj regiji.

Jedni smatraju kako se radi o vrlo jakom alatu koji može itekako utjecati na smirivanje situacije, dok su drugi stava kako sankcije samo mogu pogoršati situaciju.

Ipak, sudeći prema reakcijama i nervozi onih prema kojima su sankcije uperene jasno je kako im, najblaže kazano, nije ugodno biti u toj situaciji. U intervjuu za Glas Amerike zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika i specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar pojasnio je koji su ciljevi ovih sankcija.

- Ova administracija je veoma posvećena borbi protiv korupcije i jedno od sredstava u toj borbi su ove sankcije. I mogu reći da će ih biti još, ali to neće biti primarno sredstvo našeg angažmana. Uz to, također moram pojasniti kako ove sankcije nisu usmjerene na zemlje. Nisu usmjerene na određene narode. Usmjerene su na pojedince koji su duboko umiješani u korupciju, navodi Escobar.

Dogovor SAD i EU

Na konkretno pitanje kakve će sankcije imati efekta kada je u pitanju član Predsjedništva BiH iz RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik, Escobar odgovara: 'Ne mogu i ne želim da komentiram pojedinosti. I ne mogu da govorim o detaljima našeg diplomatskog angažmana s raznim ljudima u regiji. Mogu vam reći kako sankcije sprečavaju ljude da prebacuju novac. Sprečavaju i dovode do zatvaranja offshore kompanija preko kojih se prenosi novac, posebno javna sredstva, kroz netransparentne procese od kojih koristi ima veoma mali broj ljudi. Dakle, ove sankcije se zaista odnose na korupciju i to je način na koji ih treba promatrati. Cilj nam je da zaustavimo financiranje korumpiranih pojedinaca i entiteta'.

Ono što je jednako važni i o čemu se posljednjih mjeseci itekako vodi debata jeste hoće li i Europska unije uvoditi slične mjere kao SAD. Naime, pojedine države kako što su Njemačka ili Nizozemska već su dale jasne signale da su itekako spremne na uvođenje sankcija, dok se neke druge, poput Mađarske, protive takvom potezu. Ecsobar je potvrdio da se i s EU razgovara o ovoj tematici.

- Prije svega moram kazati kako u najvažnijem dijelu imamo zajednički stav sa našim europskim partnerima. Identično vidimo probleme, izazove i put naprijed. Dakle, sve što smo uradili na Balkanu, sve što je bilo uspješno, urađeno je u suradnji s našim europskim partnerima. Osim toga, veoma je teško razdvojiti novac europskih i američkih banaka. Sve su to multinacionalne banke, sve zapadne banke su multinacionalne, tako da i naše sankcije imaju efekta u tom pravcu. Međutim, također mogu kazati da se u EU vode intenzivni razgovori o tome šta oni mogu da ponude, da također upotpune naše mjere. Tako da se radujem tome. Veoma blisko surađujemo. Svakodnevno se konzultiramo i uvjeren sam da ćemo biti snaga stabilnosti u regiji, poručio je Escobar.

Bolne sankcije

Prema tome, još uvijek nije isključeno da se uskoro uvedu i sankcije od strane Unije, a naročito od nekih od najjačih zemalja članica. Ukoliko bi se to dogodilo i cijela stvar bila usklađena sa SAD-om svima je jasno kako bi takve sankcije bile mnogo bolnije za one na koje se budu odnosile.

Ukoliko znamo da je EU najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH ali i uvjerljivi najveći donator i financijer u ovoj regiji ne treba posebno niti naglašavati što bi značilo ukoliko bi se za neke od političara i dužnosnika koji su na najvišim pozicijama uvele sankcije. Hoće li se ići u tom smjeru, ostaje za vidjeti ali jasno je kako će takvom rješenju biti otpora i unutar same Unije.