Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Saša Magazinović obratio se javnosti vezano za slučaj 'Viaduct' jasno poručujući kako je nekome u interesu da raste dug slovenskoj kompaniji, gdje kamata na dnevnoj osnovi raste za 18 tisuća maraka. Tvrdi kako je očigledno da se ovdje događaju stvari koje u privatnom životu, kada neko ima dug, nikada ne bi uradio. 

- Ukoliko privatna osoba ima presudu gdje ima financijska kazna i neki rok da se plati, i neka kamata, što radi u tom trenutku? Kopa i rukama i nogama da to uradi čim prije je moguće, da ne bi rasla kamata. Što se događa u slučaju 'Viaducta'? Sve suprotno od toga. Dnevna kamata je 18 tisuća maraka i umjesto da se slučaj rješava odmah, događa se suprotno. Predlažu se kvazi rješenja, a zapravo se kupuje vrijeme kako bi svaki dan 18 tisuća maraka raslo. Na kraju će ovaj dug biti legalno plaćen. Ali, ne može se pobjeći utisku da je nekome cilj da to što će biti legalno plaćeno na osnovu presude, da to bude veći iznos. Tko će taj novac poslije podijeliti, to je na tužiteljstvu da radi na tome, kaže Magazinović.

Vanjski dug

Nadalje, naglašava kako prijedlozi Vijeća ministara BiH nisu dio rješenja, te da stavova Središnje banke BiH, očigledno je da to nije rješenje. Uz to, njemu je i očigledno je da nema velike sekiracije iz RS što im svaki dan dug raste za ovaj iznos i što će ga na kraju i platiti, o čemu postoji vrlo jasan ugovor.

- Zbog čeha se ovo sve događa? Iz dva razloga. Prvi je razlog zato što je to nečiji interes da raste dug, a tužilaštvo treba otkriti kome i zašto. Drugi razlog je zato što ne postoji sistem kako će se otplatiti dug po osnovu arbitražne presude, nego to zavisi od odluka prijedloga pojedinaca i prijedloga institucije, kazao je Magazinović. 

I ovo je, kako nastavlja, jasan znak da smo svaki put kada se dogodi arbitražna presuda, prepušteni na nečiju dobrovoljnu političku volju da predloži, ili ne predloži rješenje. 

- Kako funkcionira vraćanje dugova u drugim slučajevima. Vanjski dug funkcionira na način da postoji jedan lijevak gdje se skuplja novac i dole je brana. Kada se novac skupi, onda se vraća dug na osnovu kredita. Kada se vrate svi krediti na štetu onoga koji je uzeo te kredite, diže se brana i novac ide entitetima, Brčko Distriktu BiH i svima drugima gdje treba. Sutav postoji kada je u pitanju vanjski dug, a sustav ne postoji kada je dug na osnovu arbitražne presude. Kada su u pitanju arbitražne presude, očigledno je da trpi netko tko nema veze sa tim dugom, u ovom slučaju BHANSA, istaknuo je Magazinović.

Izmjene dva zakona

Magazinović je poručio da su predložena dva zakona koja bi tretirala pitanje rješavanja budućih vanjskih dugova BiH.

- Što radi pravobraniteljstvo? Pravobraniteljstvo ima zakonske obaveze da uradi mnogo toga što nije urađeno. Što mi radimo? Mi predlažemo izmjene dva zakona - Zakon o financiranju institucija BiH i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaduživanju, dugu i jamstvima BiH. Predlažemo da sve buduće arbitražne presude, a moguće je da će ih biti, a moguće je da će biti velikog iznosa, ne prejudiciram, ali je moguće, tretiraju se kao vanjski dug. Nepostojeći sustav za isplatu duga po osnovu arbitražnih presuda se pomjera u postojeći sustav koji funkcionira. Konkretno - skupi se novac, odvoji se novac za vanjski dug, za kredite, a kad budu ovi usvojeni zakoni, na isti način se odvoji novac i za arbitražne presude, na teret onoga koji je napravio dug. U prošlom mjesecu je Republika Srpska inkasirala 160 milijuna maraka. Prema tome, novac postoji, samo ne postoji sustav, rekao je Magazinović. 

Hasanović: Uvodi se termin arbitražne presude u zakon koji nije uopće bio tretiran

Zamjenik ministra financija i trezora BiH Muhamed Hasanović objašnjava da se izmjene zakona prije svega odnose na Zakon o zaduživanju, dugu i jamstvima BiH, gdje uvode termin arbitražne presude u zakon koji nije uopće bio tretiran.

- Uvodimo također presude po osnovu arbitražnih presuda kao obavezu tretiranja kao i vanjski dug. S obzirom da je ovaj zakon direktno vezan za zakon o financiranju institucija, neophodne su bile izmjene i zakon o financiranju institucija i to u članu 18 koji tretira prioritete plaćanja, pa tamo u trenutnom zakonu je navedeno da je prvi prioritet plaćanja vanjski dug. Nakon toga idu plaće i naknade. Sada mi uvodimo da nakon vanjskog duga drugi prioritet su arbitražne presude, odnosno iznos koji smo izgubili po osnovu arbitražnih presuda, a na treće mjesto dolaze plate i naknade, naveo je Hasanović.

Dodao je da slučaj 'Viaduct' neće biti pokriven ovim izmjenama s obzirom da je presuda već donesena, te da je trenutno, pred 'Viaducta', u evidenciji još pet aktivnih arbitraža, od kojih je pet na teritoriji RS-a, a jedna u FBiH, s ukupnom vrijednošću od oko dvije milijarde maraka.

Kojović: Tko ima koristi od svakodnevnog rasta za 18 tisuća maraka?!

Zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu PS BiH Predrag Kojović na izjavio je kako su dva pitanja važna, a prvo je kako je moguće da arbitražne presude nisu bile obuhvaćene ranije zakonom.

- To je pravno neobjašnjivo, zajedno sa zaduženjima vanjskim i drugo pitanje je tko ima koristi od svakodnevnog rasta za 18 tisuća maraka?! Bez obzira što  ovo ne odnosi na Viaduct, ja bih samo zaista želio da se zahvalim Saši Magazinoviću, kolegi i zamjeniku ministra Hasanoviću Muhamedu što su, iako svako rješenje kad na kraju pogledate izgleda savršeno i očigledno, ali ovo nije bilo tako jednostavno uraditi. Moralo se proći puno zakona i vidjeti koji se zakoni tiču ovih pitanja i oni su tu zaista odradili odličan posao i ja im se zahvaljujem, ustvrdio je Kojović.