Prema najnovijim podacima OECD-a, realne plaće su stalno padale do 2022. godine, a sada su 30% slabije u odnosu na razine prije krize.

Grčka vlada se hvali ekonomskim rastom Grčke, koji je viši od prosjeka eurozone. Međutim, građani Grčke ostaju na “dnu Europe” u pogledu stvarne kupovne moći, javljaju grčki mediji.

Unatoč tekućem ekonomskom oporavku, Grci postaju sve siromašniji. Situacija se može pogoršati tijekom vremena. Trenutno se Grčka često uspoređuje sa Bugarskom po kupovnoj moći.

Dok je uspon grčke ekonomije blago povisio životni standard u usporedbi sa prosjekom EU, ovo poboljšanje je minimalno. To nije podiglo Grčku sa pozicije najsiromašnije zemlje u eurozoni, prenosi Poslovni dnevnik.

Napominju da je do 2009. BDP Grčke po glavi stanovnika bio blizu prosjeka EU. Međutim, od tada je 10 zemalja nadmašilo Grčku po životnom standardu. Grci su sada drugi najsiromašniji u Evropi, jedino je Bugarska iza.

Jaz između Grčke i Bugarske, međutim, ubrzano se smanjuje. Kao rezultat toga, nije nerazumno očekivati ​​da će Grčka uskoro postati najsiromašnija zemlja u EU, prenosi N1. 

Ovo predviđanje izazvalo je žestoku debatu u grčkoj politici.

Dakle, kako mogu istovremeno postojati snažan oporavak i sve dublje siromaštvo? Za to su krive posljedice financijske krize i štednja koja je uslijedila, navodi Greek Reporter.

Grčka je bila prisiljena smanjiti potrošnju i povećati poreze kako bi osigurala spas od MMF-a i EU. Ove mjere su zagušile tvrtke i građane, urušavajući gospodarstvo.

Kao rezultat toga, grčka ekonomija je i dalje oko 19% manja nego što je bila 2007. U međuvremenu, ekonomija EU je porasla 17%.