Energetska politika u jugoistočnoj Europi ulazi u osjetljivu fazu u kojoj vlasništvo nad ključnom infrastrukturom više nije samo korporativno pitanje, već pitanje nacionalne sigurnosti. Pregovori između Vlade Srbije i mađarske kompanije MOL Group oko budućnosti Naftna industrija Srbije jasno pokazuju koliko se geopolitički pritisci prelamaju kroz energetiku.

Pregovori u završnoj fazi: 90% usuglašenih stavova
Ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potvrdila je da su operativni i pravni timovi Srbije i MOL-a već zatvorili značajan dio otvorenih pitanja.

„Jučer su održani razgovori između operativnih i pravnih timova. Zatvorili smo niz pitanja i nastavljamo dalje. Očekujem da ćemo do kraja tjedna imati oko 90 posto usuglašenih stavova. Vjerojatno će nekoliko ključnih tema ostati za razgovore na višoj razini“, izjavila je za Radio-televiziju Srbije.

Paralelno s tim, čelnici MOL-a vode odvojene razgovore s ruskim većinskim vlasnikom, što dodatno komplicira strukturu pregovora koji se odvijaju na više razina – političkoj, vlasničkoj i operativnoj.

Povratak pregovaračke moći: lekcije iz 2008.
Jedan od ključnih ciljeva srpske strane jest redefinirati poziciju koju je država imala prilikom prethodnih aranžmana iz 2008. godine, kada je kontrola nad NIS-om prešla u ruke ruskog kapitala.

Sadašnja strategija ide u smjeru jačanja državnog utjecaja.

„Naš cilj je unaprijediti poziciju Srbije u odnosu na onu iz 2008. godine“, naglasila je ministrica, jasno dajući do znanja da se pregovori ne vode samo o promjeni vlasnika, već i o promjeni odnosa snaga.

Crvene linije: vlasništvo, proizvodnja i sigurnost opskrbe
Srbija u pregovorima postavlja nekoliko neupitnih uvjeta:

povećanje državnog vlasničkog udjela za dodatnih 5%
očuvanje dominantne tržišne pozicije NIS-a
definiranje minimalnog kapaciteta prerade u rafineriji
dugoročna stabilnost poslovanja
„Želimo osigurati da NIS ostane vodeća kompanija na našem tržištu, da rafinerija ima jasno definiran kapacitet prerade kroz dulje razdoblje. To je ključno za BDP, zaposlenost i sigurnost opskrbe“, istaknula je Đedović Handanović.

Ovi zahtjevi nisu slučajni. Energetska kriza posljednjih godina pokazala je koliko su zemlje bez vlastitih kapaciteta prerade izložene tržišnim šokovima.

Financijske obveze kao skriveni rizik
Osim vlasničke strukture, pregovori obuhvaćaju i kompleksno pitanje postojećih investicijskih i financijskih obveza NIS-a.

Ključno pitanje za Srbiju je hoće li novi vlasnik – MOL – preuzeti postojeće obveze ili pokušati redefinirati investicijski okvir.

„Razgovaramo o tome kako budući vlasnik vidi postojeće obveze – hoće li ih mijenjati i na koji način možemo zaštititi interese države u najvećoj mogućoj mjeri“, rekla je ministrica.

To je kritična točka jer upravo investicije određuju dugoročnu konkurentnost kompanije.

Geopolitika u pozadini: odnos s Mađarskom i nova politička dinamika
Pregovori se ne odvijaju u vakuumu. Politički odnosi između Srbije i Mađarske imaju izravan utjecaj na ishod.

Nedavni razgovor između predsjednika Aleksandar Vučić i novoizabranog mađarskog premijera Péter Magyar signalizira kontinuitet suradnje.

„Mađarska je naš susjed s kojim imamo snažne političke i ekonomske veze. Očekujem nastavak dobre suradnje, posebno u energetici“, poručila je ministrica.

Infrastruktura kao ključ: naftovod i Panonski koridor
Osim vlasništva nad NIS-om, paralelno se razvijaju i infrastrukturni projekti koji bi mogli redefinirati energetsku mapu regije.

Najvažniji među njima su:

zajednički naftovod Srbija – Mađarska
Panonski energetski koridor
Ovi projekti imaju dvostruku ulogu: diverzifikaciju opskrbe i smanjenje ovisnosti o jednom dobavnom pravcu.

Ministrica naglašava da je izgradnja naftovoda ključna ne samo za Srbiju i Mađarsku, već i za MOL kao potencijalnog većinskog vlasnika – jer otvara alternativne rute opskrbe za rafineriju.

Plinska povezanost: dvosmjerna ovisnost
Energetski odnos Srbije i Mađarske već je duboko integriran:

Mađarska se opskrbljuje plinom preko Srbije (oko 8 milijardi m³ godišnje)
Srbija skladišti dio svojih rezervi u Mađarskoj (oko 132 milijuna m³)
Ova međusobna ovisnost dodatno povećava važnost stabilnog političkog i ekonomskog odnosa između dviju zemalja, piše financa.