Piše: Dragan Bradvica

Bosna i Hercegovina već desetljeće pa i više nije u stanju privući barem jednu veliku inozemnu investiciju. Dok države regije, koje i same imaju unutarnjih političkih problema, to ipak sve više i više uspijevaju BiH i dalje tapka u mjestu bez ikakvog napretka.

Svima je jasno da će svaki iole ozbiljni investitor prvo pogledati najvažnija međunarodna istraživanja o zemlju u koju bi potencijalno ulagao, a ta istraživanja za BiH su katastrofalna. Bukvalno smo po svima njima među tri najgore države u Europi pa je onda valjda svima jasno zbog čega nas svi izbjegavaju u širokom luku.

BiH je, a to je zorno pokazala pandemija, postala država u kojoj je dobro tek političkim elitama, njihovim uhljebima te političkim kapitalistima koji su postali toliko beskrupulozni da su u vrijeme najveće zdravstvene krize u posljednjih 100 godina i recesije stoljeća dodatno pojačali ionako ogromne privilegije i svoja primanja.

BiH na samom dnu

S druge pak strane, običan puk ili je već iselio ili se sprema na put u jednom pravcu. A investitori su u 2020. godini smanjili ionako male investicije u BiH. Prema izvješću Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (UNCTAD) od zemlja regije najviše izravnih inozemnih investicija privukla je Srbija i one su u 2020. iznosile 3,44 milijarde dolara.

Prema dokumentu UNCTAD-a, Srbija zauzima treće mjesto među ekonomijama u tranziciji po prilivu izravnih inozemnih investicija u prošloj godini, a ispred nje su Rusija sa iznosom od 9,7 milijardi dolara i Kazahstan sa 3,9 milijarde dolara. Nadalje, izravna inozemna ulaganja u Hrvatskoj prošle godine dosegla su 1,3 milijarde dolara, u Albaniji 1,1 milijardu, u Sloveniji i Crnoj Gori po 529 milijuna dolara, u Bosni i Hercegovini 371 milijun, a u Sjevernoj Makedoniji 274 milijuna dolara. Dakle, naša zemlja je i po ovome među najgorima u regiji a o razvijenom svijetu da i ne govorimo. Ukoliko se negativni trendovi u BiH nastave, a nema nikakvih naznaka promjena na bolje, BiH će sve više i više postajati teret za regiju jer za zapadnu Europu smo to već poodavno.

Dodajmo kako su ukupna izravna inozemna ulaganja u ekonomijama u tranziciji iznosila su samo 24,16 milijardi dolara.

Svjetska kretanja

U izvješću se navodi kako su prošle godine globalni tijekovi izravnih inozemnih investicija opali za 35 posto, pri čemu su ova ulaganjapala na 998,9 milijardi dolara sa 1,5 bilijuna dolara prethodne godine, uslijed globalne zdravstvene krize i mjera zatvaranja ekonomija širom svijeta.

Ulaganja u razvijena gospodarstva su više nego prepolovljena, na 312 milijardi dolara. U SAD su izravne inozemne investicije pale za 40 posto, ali su usprkos tome ponovo privukle najveći iznos od ukupno 156,32 milijarde dolara, u Europi je zabilježen pad od čak 80 posto, na 72,5 milijardi dolara, u Rusiji pad iznosi 59,8 posto itd. UNCTAD očekuje da će u tekućoj godini globalne izravne inozemne investicija biti djelomično nadoknađene zahvaljujući oporavku u Aziji.