Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Kada su se tek počele uvoditi američke i britanske sankcije za pojedince, institucije i tvrtke u Republici Srpskoj bile su uglavnom predmet ismijavanja u tom entitetu. Proteklom vremena i sve većim brojem 'crnolistaša' nikome u RS-u nije do smijeha. Retrogradne politike su taj entitet bacile na koljena, financijska situacija nikada nije bila gora, a pristup međunarodnom tržištu kapitala im je onemogućen. 

Uz to, banke im zbog sankcije gase račune. Iako još uvijek stidljivo i dužnosnici iz RS-a priznaju kako ima problema pa je tako ovih dana entitetska ministrica financija Zoru Vidović potvrdila kako ima određenih dugovanja prema nekim kategorijama stanovništva. A kako je tamošnjim vlastima najvažnije da probleme nemaju oni, rodbina i prijatelji, te bliske im tvrtke usvojene su zakonske izmjene po kojima je ​Investicijsko-razvojna banka RS (IRB RS) ovlaštena za primanje depozita i obavljanje platnog prometa. 

Vidović je potvrdila kako su zakonske izmjene urađene i kako bi se, između ostalog, pomoglo tvrtkama koje su Sjedinjene Američke Države stavile na crnu listu, odnosno uvele im sankcije.

Kristalno jasna poruka

U četvrtak im dolazi odgovor iz Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini. Naime, u odgovoru za Raport potvrdili su kako se njihove sankcije itekako mogu proširiti i na IRB RS. 

- Američke sankcije mogu se primijeniti na bilo koju instituciju, uključujući banke, bilo u privatnom ili javnom vlasništvu, koje pružaju materijalnu podršku pojedincima ili kompanijama koje su pod američkim sankcijama. Financijske institucije imaju odgovornost da osiguraju da njihove interne politike praćenja procedura i upravljanja rizikom uzimaju u obzir sve primjenjive sankcijske politike. SAD će iskoristiti sve mehanizme za provedbu koji su nam na raspolaganju kako bismo odgovorili onima koji se bave destabilizirajućim, anti-dejtonskim radnjama, naveli su u odgovoru.

Osvrnuli su se i na tzv. sporazum o mirnom razdruživanju koji bi se također uskoro trebao naći na dnevnom redu NSRS. Za Veleposlanstvo SAD u BiH to je jasan akt secesije.

- Stav SAD je jasan: 'razdruživanje' RS od BiH je drugo ime za secesiju i kao takvo je neustavno i antidejtonsko. BiH nije zajednica država, a RS nije niti je ikada bila država. 'Razdruživanje' RS ili secesija je opasna, neodgovorna i ugrožava teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH. Ovo su ključni interesi SAD koje ćemo braniti, između ostalog, pozivanjem na odgovornost onih koji učestvuju u destabilizirajućim i antidejtonskim aktivnostima, poput navedenih, istakli su.

SWIFT i IRB RS

Središnja banka BiH nema službenu informaciju o izmjeni legislative u vezi transformiranja IRB-a, te ne žele komentirati tu situaciju. Za N1 ističu da nadležnost za ovo pitanje nije njih.

- Licenciranje za obavljanje poslova platnog prometa vrše entitetske agencije za bankarstvo i druge zakonom ovlaštene institucije na razini entiteta u BiH. Ovlaštena organizacija, licencirana za obavljanje poslova platnog prometa, može aplicirati za učešće u platnim sistemima SBBiH, uz napomenu da je za službeno sudjelovanje u platnim sustavima SBBiH neophodno ispunjenje svih uvjeta propisanih Operativnim pravilima platnih sustava SBBiH. Operativna pravila platnih sustava SBBiH su dostupna na internet stranici SBBiH https://cbbh.ba/Content/Read/1241, odgovorili su.

Pojašnjavaju da svaka financijska institucija ima zaseban odnos sa SWIFT-om putom bilateralnog ugovora.

- SWIFT dodjeljuje SWIFT kod svakoj pojedinačnoj instituciji. Priključenje SEPA (Jedinstveno europsko platno područje) jedan je od smjerova djelovanja SBBiH. SBBiH, u suradnji s entitetskim ministarstvima financija, agencijama za bankarstvo, Udruženjem banaka BiH, te drugim relevantnim međunarodnim partnerima, aktivno radi na ispunjavanju legislativnih i tehničkih uvjeta za omogućavanje bržeg, jeftinijeg, sigurnijeg i transparentnijeg prijenosa novčanih sredstava žitelja i kompanija u BiH ka/od SEPA područja. Ovaj proces ima višestruk značaj, prije svega za žitelje i gospodarstvo BiH, te predstavlja jedan od koraka harmonizacije propisa u BiH s onima u EU, što ujedno korelira s ispunjavanjem kriterija za članstvo u EU, kažu u SBBiH.