U uvodnom izlaganju na otvaranju Rose-Roth seminara na temu 'BiH i Zapadni Balkan u nestabilnom međunarodnom sigurnosnom okruženju', a domaćin kojega je BiH, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH i predsjedatelj Delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Kemal Ademović ocijenio je da suradnja BiH s NATO-om može biti puno bolja jer je ta organizacija uspjela izgraditi izvrsnu suradnju sa zemljama koje nisu članice Alijanse.

On je podsjetio i da je BiH u razdoblju od 2004. do 2010. godine usvojila značajan set zakona koji su sektor obrane učinili prepoznatljivim u regiji.

- Očito je da nekoliko godina unatrag imamo određene probleme u regiji, no, uz političku volju i naučene lekcije iz prošlosti, to možemo riješiti, smatra Ademović koji je poručio i da je pomoć međunarodne zajednice potrebna i dobrodošla, osobito na putu BiH ka članstvu u EU i NATO-u.

- Osobno, nemam nimalo zadrške kad je riječ o članstvu u obje organizacije ali razumijem i kolege koji taj stav ne dijele. Stoga trebamo otvoren i argumentiran dijalog više no ikada, dodao je.  

Mir i stabilnost nemaju alternativu

Obraćajući se sudionicima Rose-Roth seminara NATO-a, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto istaknula je da mir i stabilnost nemaju alternativu te najavila da će BiH nastaviti neumorno raditi u duhu partnerstva, konstruktivnog dijaloga i konsenzusa, poštujući ustavnu strukturu i nadležnosti institucija svih razina vlasti. Krišto je prenijela i odlučnost na planu provedbe ključnih reformskih koraka s ciljem ostvarivanja prijeko potrebnog napretka i osiguranja europske budućnosti zemlje.

- Stabilna i sigurna BiH vodi i stabilnosti u samoj regiji, pa i u Europi, poručila je Krišto uz ocjenu da održavanje Rose-Roth seminara predstavlja važan signal, posebno što dolazi u vremenu sumiranja rezultata u 2023. godini i u svjetlu Izvješća Europske komisije (EK). Kako je dodala, vjeruje da će, uz napore koje BiH ulaže na europskom putu, doći do konsenzusa i o njenom NATO putu, koji je, kako je istaknula, kompatibilan jer dijeli gotovo iste vrijednosti, vrijednosti slobode, demokracije i pluralizma.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH sumirala je i načinjene iskorake postignute uz sve izazove i složenost situacije, osobito ukazujući da su usvojeni Program ekonomskih reformi 2023.-2025., Pravilnik o operativnoj suradnji s EUROPOL-om, Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala i drugi važni akti. 

Promjene nabolje

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, naveo je, pak, da su demokratska načela danas na globalnoj razini predmet osporavanja, manipuliranja i izravnog kršenja.

- Živimo u vremenu stalnog pomjeranja granica pojedinačnih i kolektivnih sloboda s jedne, ali i njihovog uskraćivanja, s druge strane, rekao je Nikšić govoreći na prvoj sesiji Rose-Roth seminara "Nedavna zbivanja u BiH" a na temu "Promicanje demokracije, nacionalne kohezije i ekonomskog rasta - program Vlade".

Iznio je i stav da ćemo u predstojećem razdoblju morati preispitati kako se nosimo s izazovima sadašnjeg trenutka i polažemo li ispit demokratičnosti ili ne. Prema njegovim riječima, i sâm proces uspostave vlasti bio je test demokratičnosti kojeg, kako je konstatirao, neki nažalost nisu prošli.

- Kvalitetno, ravnopravno sudjelovanje pojedinaca u političkim i svim drugim procesima uvjetovano je, prije svega, suštinskim razumijevanjem činjenice da u sustavu demokratskih vrijednosti morate uvijek biti spremni na iskorak. Cilj političkog djelovanja ne može biti održavanje statusa quo i betoniranje trenutnog stanja, već njegovo stalno mijenjanje nabolje u interesu svakog čovjeka, zaključio je nakon što je izložio ciljeve ovog saziva Vlade FBiH.

S druge strane, Bariša Čolak, bivši ministar sigurnosti BiH i savjetnik predsjednice FBiH, mišljenja je da je malo toga urađeno u proteklih sedam godina, poglavito ako se izuzme rezultate i postignuća ovog saziva Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH.   

Realniji pogledi Čolaka i Ivanića

Čolak je podsjetio da je, u obraćanju sudionicima u svojstvu predsjedatelja Doma naroda PSBiH na Rose-Roth seminaru 2017. godine, govorio o tadašnjoj političkoj situaciji u našoj zemlji i ocijenio da je BiH pred povijesnim izazovom snažnog iskoraka ka euroatlantskim integracijama, što podrazumijeva više demokracije, bolju zaštitu ljudskih prava, izgradnju političke stabilnosti i pravne sigurnosti, ili nastavak stagnacije i politike sukoba i razmirica sa unaprijed nesagledivim posljedicama, ne samo za našu državu, već i šire. –

 Tada sam izlaganje završio porukom da moramo spustiti tenzije i preuzeti odgovornost za izgradnju svoje domovine prema mjeri svih njenih naroda i građana koji u njoj žive, napomenuo je Čolak uz ocjenu da su aktualna iskušenja u BiH naglašena zbog sveukupnih odnosa u regiji i ambijenta u širem okruženju.

- Mi jesmo za suvremenu, europsku BiH u kojoj će Hrvati, zajedno sa Bošnjacima i Srbima i svima drugima koji ovdje žive, biti u punini njezin dio, biti ravnopravni, a ne građani drugog reda, poručio je Čolak ukazujući da, na žalost, ne može biti zadovoljan ni kao dužnosnik iz reda Hrvata i HDZ-a BiH, a ni kao građanin BiH. Tu je ocjenu obrazložio činjenicom da nije izmijenjen Izborni zakon.

- Hrvatskom narodu se ni ovaj put nije dopustilo birati svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Izbornom mašinerijom i strategijom koja nije dobra za budućnost BiH, dobili smo člana Predsjedništva BiH koji, na žalost, ne predstavlja jedan od konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH, kazao je Čolak uz konstataciju da je put BiH u NATO i dalje usporen i da se nerijetko uvjetuje rad Povjerenstva BiH za suradnju s NATO-om i to s dubokom političkom pozadinom, što zasigurno neće dati rezultata. Podsjetivši da je pitanje Izbornog zakona BiH ostalo otvoreno više od desetljeća, ukazao je na potrebu da se, sa potpuno jasno izraženom političkom voljom svih političkih aktera, tu priču okonča jer bi to relaksiralo političku situaciju.

U osvrtu na rad nove koalicije uspostavljene na razini BiH nakon Općih izbora 2022., naveo je da je zamjetna veća želja za dijalogom i da je pristup rješavanju otvorenih pitanja drugačiji, dok je put ka EU ubrzan a početni rezultati ohrabruju.

Izlažući trenutnu situaciju u BiH, Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH, ukazao je da bi jedni željeli jedinstvenu zemlju, bez entiteta, s jednim predsjednikom, jednom vladom, jednim parlamentom…

- Druga grupa bi voljela vidjeti raspad zemlje, a treća bi, na neki način, pokušala poboljšati svoju situaciju u okviru Federacije BiH, ilustrirao je Ivanić, čije je mišljenje da je BiH komplicirana država, no ništa više komplicirana od Švicarske, Belgije ili drugih zemalja, koje su, pak, prihvatile razlike. Ivanić je prenio i da su, iz perspektive Srba u BiH, najkontroverznija pitanja BiH te NATO, a po kojima su u zemlji mišljenja jako podijeljena. Stoga on drži da bi, u ovom trenutku, trebalo više raditi po pitanju EU kako bi BiH bila integrirana, a manje izolirana. - Što smo više integrirani, naše međusobne razlike će biti manje bite. To će povećati razinu demokracije, bit će bolja percepcija i to će polako natjerati lidere da promijene sadašnja tipična stajališta, koja su jako populistička. Postoji potreba da se bavite BiH, ali ne na ovaj način. Pojednostavljeni pristup BiH je pogrešan, poručio je Ivanić.