Štednja građana u Republici Srpskoj se za devet mjeseci “istopila” za 214,5 milijuna konvertibilnih maraka. Ipak je, u istom periodu, iznos koji imaju u bankama povećan za 226,1 milijuna KM.

Proističe to iz najnovije Informacije o makroekonomskim pokazateljima Republike Srpske, gdje su navedeni parametri koji se odnose na bankarski sektor.

“Štednja stanovništva sa stanjem na dan 30. rujna 2024. godine iznosila je 3.232,5 milijuna KM. Manja je za 214,5 milijuna KM ili sedam posto u odnosu na kraj 2023. godine”, precizirano je u dokumentu Ministarstva financija Republike Srpske.

Naglašeno je, međutim, da je ukupna štednja stanovništva, uključujući štednju i tekuće račune stanovništva, sa 30. rujnom 2024. godine iznosila 4.628,7 milijuna KM. Veća je za 226,1 milijun KM ili pet posto, u odnosu na kraj 2023. godine.

Ekonomski stručnjaci ovo tumače riječima da je, očigledno, da je u ovom periodu povećan iznos koji građani imaju u bankama. Ipak, značajne svote novca više ne drže na štednim knjižicama odnosno štednim računima.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kaže da građani odustaju od štednje u bankama zbog niskih kamatnih stopa, jer od nje nemaju koristi.

“Ono što je vrlo interesantno, kada je riječ o dobojskoj regiji, povećan je trend kupovine nekretnina. Možda čak i za 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Da ne govorimo o periodu od prije pet, šest ili sedam godina. Šta to znači? To znači da sav višak novca građani ulažu ili u stanove, ili u kupovinu zemljišta koje planiraju kasnije unovčiti”, rekla je Šešlija.

Kako je naglasila, kupovina stanova za gotovinu je u Doboju jako porasla, a pojasnila je i o čemu se radi.

“To je pokušaj da se sačuva novac. A kada se zgrada završi, upaljena su svjetla u 30 odsto stanova, a ostalo je prazno. I više dijaspora ne kupuje toliko, koliko kupuju domaći potrošači”, navodi Šešlija za “Nezavisne”.

Krediti rastu
Novinar Nemanja Vukojević, koji prati ekonomske teme, kaže da se štednja stanovništva smanjuje, jer cijene konstantno divljaju.

“Jednostavno je, većina stanovništva koja je imala kakvu-takvu štednju, to je morala ‘povući’ kako bi preživjela mjesec. Plaće nisu rasle istim tempom kao što su cijene koje su od pandemije virusa korona narasle i po 40-50 posto. Prema nekim procjenama, cijene hrane su skočile i do 68 posto u odnosu na prije tri-četiri godine”, smatra ovaj novinar.

Kako ističe, iz kvartala u kvartal se primjećuje rast potrošačkih kredita.

“Stanovništvo podiže kredite također kako bi se plaćale sve veće obaveze. Ukoliko se nešto drastično ne promijeni, vjerovatno ćemo u narednom periodu svjedočiti povlačenju još više novca za štednju od strane stanovništva”, naveo je Vukojević.

Prema podacima Ministarstva financija Republike Srpske, oročena štednja stanovništva čini 75,9 posto ukupne štednje. Veća je za 47 milijuna KM ili dva posto u odnosu na kraj 2023. godine. Štednja po viđenju bez tekućih računa stanovništva čini 24 posto ukupne štednje i manja je za 49,9 milijuna KM ili sedam posto, u odnosu na kraj 2023. godine.

“Tekući računi stanovništva veći su za 229 milijuna KM ili 13 posto. Ukupni depoziti stanovništva veći su za 226 milijun KM ili pet posto, u odnosu na kraj 2023. godine”, navodi se u Informaciji o makroekonomskim pokazateljima Republike Srpske.