Stopa štednje kućanstava u eurozoni smanjila se u posljednjem tromjesečju prošle godine na 14,4 posto, s 14,8 posto u prethodnom kvartalu. Kako pokazuju podaci Eurostat, glavni razlog leži u činjenici da potrošnja raste brže od raspoloživog dohotka.

Na kvartalnoj razini, potrošnja kućanstava povećana je za 1,2 posto, dok je bruto raspoloživi dohodak porastao sporije, za 0,8 posto. Ovakav nesrazmjer izravno smanjuje prostor za štednju.

Povratak prema predpandemijskim razinama
Trend pada štednje kućanstava u eurozoni dodatno dobiva na značaju u usporedbi s razdobljem pandemije. Tijekom drugog tromjesečja 2020. stopa štednje dosegnula je rekordnih 25,1 posto, kada je ograničena potrošnja povećala akumulaciju sredstava kod kućanstava.

Današnje razine ukazuju na postupnu normalizaciju potrošačkog ponašanja, ali i na povećani pritisak na budžete građana.

Blagi rast ulaganja kućanstava
Istodobno, investicije kućanstava blago su porasle. Stopa ulaganja povećana je na 8,8 posto, s 8,7 posto u prethodnom kvartalu.

Rast ulaganja u fiksni kapital iznosio je 1,8 posto, što je više od rasta raspoloživog dohotka. Ova ulaganja najčešće se odnose na kupnju i renoviranje stambenih objekata.

Podsjetimo, najviša razina ulaganja kućanstava zabilježena je u drugom tromjesečju 2022., kada je iznosila 10,2 posto.

Stabilni profiti, ali slabljenje investicija poduzeća
U poslovnom sektoru slika je podijeljena. Udio profita nefinancijskih tvrtki ostao je stabilan na 39,5 posto. Razlog je što su troškovi rada i bruto dodana vrijednost rasli istim tempom, od 0,8 posto.

Međutim, stopa poslovnih investicija pala je na 21,9 posto, što predstavlja najnižu razinu od 2015. godine.

Pad investicija rezultat je smanjenja bruto ulaganja u fiksni kapital za 1,7 posto, dok je bruto dodana vrijednost rasla. To znači da kompanije ulažu manje u dugoročnu imovinu poput zgrada i opreme.

Signal opreza u poslovnom sektoru
Povijesni podaci pokazuju da su najviše razine poslovnih investicija zabilježene neposredno prije pandemije, između 2017. i početka 2020. godine.

Trenutačni pad sugerira oprez kompanija u uvjetima ekonomske neizvjesnosti, što može imati dugoročne posljedice na rast produktivnosti i investicijski ciklus.

Nova ravnoteža između potrošnje i ulaganja
Podaci Eurostata ukazuju na promjenu strukture europskog gospodarstva. Kućanstva troše više, a štede manje, dok poslovni sektor pokazuje znakove suzdržanosti u investiranju.

Takva kombinacija može kratkoročno podržati gospodarsku aktivnost kroz potrošnju, ali dugoročno otvara pitanja održivosti rasta bez snažnijeg investicijskog zamaha, piše financa.