Kućanstva širom 20 zemalja eurozone u drugom tromjesečju godine su dodatno povećala svoju štednju. Suprotno od očekivanja da bi se povijesno visoke stope štednje mogle smanjiti, i da će to potaknuti potrošnju i ekonomski rast, pokazuju podaci Eurostata.

Stopa štednje kućanstava – udio prihoda koji ne završi u potrošnji – porasla je na 15,4 posto u drugom tromjesečju. Sa 15,2 posto u prva tri mjeseca godine, i značajno je iznad raspona od 12-13 posto iz godina prije pandemije Covida-19. S druge strane, stopa investiranja kućanstava prestala je padati, i u proteklih godinu dana zadržala se na 9 posto.

Kućanstva u prosjeku izdvajaju veći dio svojih prihoda za štednju u pokušaju obnavljanja imovine koju je pojeo rast inflacije u godinama nakon pandemije. Podebljavaju rezerve zbog stalnog bombardmana negativnim vijestima o carinama, slaboj konkurentnosti, i slabom ekonomskom rastu.

Ekonomisti već neko vrijeme prognoziraju preokret takvih trendova. Budući da su realne plaće sad već uvelike sustigle rast inflacije, a stope nezaposlenosti se približavaju rekordno niskim razinama.
Europska centralna banka (ECB) stoga predviđa pad stope štednje na 14,7 posto ove godine, i daljnji pad u narednih nekoliko godina.

Rast štednje u Europi u suprotnosti je sa SAD-om. Tamo je je štednja kućanstava u padu veći dio ove godine, pa je tako u kolovozu pala ispod 5 posto.

Budući da će europski neto izvoz najvjerojatnije pasti u drugoj polovici godine, ekonomisti se nadaju da će veća potrošnja kućanstava uskočiti i održati ekonomski rast. No volumen maloprodaje u kolovozu porastao je za mršavih 1,0 posto u usporedbi s godinom ranije. Ovo ukazuje da su europska kućanstva i dalje oprezna.

U potencijalno zlokobnom znaku za ekonomski rast, udio dobiti kompanija iz eurozone nastavile su padati u trećem kvartalu, dodaje Eurostat. Time se nastavlja trend koji je počeo još 2023. Isti upućuje na opći pad profitabilnosti jer plaće u Europi rastu brže od dodane vrijednosti, piše Financa.