Europska unija danas je izvijestila da će poslati u Boliviju tim promatrača za nadgledanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora zakazanih za 17. kolovoza, a šef te misije bit će hrvatski europarlamentarac Davor Ivo Stier.

"Kao odgovor na službeni poziv bolivijskih vlasti, visoka predstavnica za vanjsku politiku i potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas odlučila je rasporediti misiju EU za promatranje izbora", priopćio je njezin ured. Kallas je za voditelja misije imenovala 53-godišnjeg člana HDZ-a rođenog u Argentini. Stier je rekao da će delegacija provesti neovisnu i nepristranu evaluaciju izbora.

"Dok se bolivijsko stanovništvo priprema održati izbore, EU potvrđuje svoju podršku Boliviji i njezinim nastojanjima da ojača demokraciju, brani pravnu državu i zaštiti ljudska prava", poručio je Stier, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova od 2016. do 2017. godine.

Uoči izbora traju napetosti
U toj južnoameričkoj državi s 12,5 milijuna stanovnika, bogatoj plinom, traju napetosti uoči izbora na kojima će birači odrediti nasljednika predsjednika Luisa Arcea. Nepovoljna gospodarska situacija i raniji nemiri u istočnoj pokrajini Santa Cruz potiču dodatnu neizvjesnost.

Vladajuća stranka Pokret za socijalizam (MAS), koja je pobijedila na izborima 2020. godine, namjeravala je ponovo kandidirati aktualnog predsjednika Arcea, ali on je to odbio. Stranka je zatim odabrala Eduarda del Castilla kao kandidata, a za to mjesto bio je zainteresiran i Evo Morales, koji je bio predsjednik Bolivije od 2006. do 2019. godine.

Lijeva stranka je fragmentirana
MAS je fragmentiran unutarstranačkom borbom Moralesa i njegovog bivšeg ministra gospodarstva Arcea. Vrhovni izborni sud Bolivije odbio je Moralesovu kandidaturu ustvrdivši da se nitko ne može natjecati za treći mandat. Njegovi pobornici organizirali su prosvjede i blokirali ceste.

Morales je pobijedio na izborima 2006. godine, postavši prvi predsjednik iz redova autohtonog starosjedilačkog stanovništva, a zatim je bio izabran i za još dva mandata u razdoblju od 2010. do 2020. godine.

Desna oporba optuživala ga je za nezakonitu promjenu ustava kako bi se mogao opet kandidirati, a nakon izbora 2019. godine izbili su ulični prosvjedi i nemiri uslijed kojih je odstupio s vlasti. Otišao je u egzil, a vlast je privremeno preuzela konzervativna vlada na čelu s Jeanine Anez. Godinu dana kasnije, na ponovljenim izborima, na vlast se vratio lijevi MAS predvođen Arceom, piše index.