Izuzetno sam zbunjen, osobito kada su u pitanju prijedlozi amandmana od strane europarlamentaraca iz Hrvatske, izjavio je tijekom gostovanja u Dnevniku D FTV-a, Sipe Prlić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) u BiH, obrazloživši to riječima da bi, kada u Ustavu BiH ne bi stajala konstitutivnost naroda, nekako i mogao opravdati njihovo zalaganje za konstitutivnost naroda.

“Budući da to eksplicite stoji u Ustavu BiH, nije mi jasno zašto su uopće zahtijevali da takav amandman uđe u izvješće o BiH Europskog parlamenta. Zaista mi je zbunjujuće i plašim se da je to nekakva politička igra jer što se sad zbiva na političkoj sceni u BiH? Jedni likuju, a drugi tobože, evo kažu da im se oduzima i to. Niti treba likovati niti je bilo što oduzeto bilo kojem konstitutivnom narodu u BiH. Moram podsjetiti po čijoj apelaciji je došlo do konstitutivnosti naroda u BiH. Možda su narodi u BiH to i ovi što ne spadaju u narode već u 'Ostale' zaboravili“, naveo je Prlić uz napomenu da je apelaciju podnio bivši predsjednik BiH Alija Izetbegović, čemu se suprotstavljao HDZ BiH.

“Po meni, tu nema neke logike. Godine 2000. zalagali se da ne budu konstitutivni, a sada došli u Bruxelles i tamo se zalažu da budu konstitutivni. Plašim se bi se za pet godina mogli ponovno boriti da ne budu konstitutivni. Danas imate i drugu presudu Ustavnog suda BiH kojom je ukinuta presuda Vrhovnog suda RS-a kad je u pitanju bosanski, tj. materinski jezik Bošnjaka u RS-u, a čime je dokazano da su djeca diskriminirana. A da nije bilo te konstitutivnosti na području cijele BiH, ne bi došlo ni do te presude. I sutra kad se probudimo, u Ustavu BiH jednako će pisati da postoje tri konstitutivna naroda“, komentirao je predsjednik HNV-a u BiH

Vodu se tjera na mlin HDZ-u BiH

Govoreći o odnosima zvaničnog Zagreba prema BiH, naveo je da nije prvi put da se Zagreb ponaša nediplomatski.

“Imajući u vidu da je Hrvatska i članica NATO-a i članica EU-a, mi u BiH sigurno imamo što od nje učit. Ali, želimo dobronamjerne savjete, a ne tutorstvo, u što se sad pretvorilo to miješanje u unutarnje stvari BiH. Znači, savjeti da, pomoć da na europskom putu, tutorstvo nitko ne voli“, kaže Prlić koji je mišljenja da je politika zvaničnog Zagreba pod izravnim utjecajem HNS-a BiH i Dragana Čovića.

“Provodeći takvu politiku pomaže se jedino HDZ-u BiH. To je očito. Vodu se tjera na mlin HDZ-u BiH“, ocjena je sugovornika FTV-a koji ističe da Izborni zakon BiH treba biti takav da mora izražavati balans između nacionalnog i građanskog.

“Znači, niti na štetu građanskog, niti na štetu nacionalnog. To mora biti jedan srednji put između separatizma, unitarizma i daljnjih nacionalnih podjela. Što se tiče prijedloga HNS-a i HDZ-a BiH, jer je HNS, po meni, paravan za sve one članice male HNS-a, jer u svim dijelovima gdje je HDZ BiH na vlasti bez njega se ništa ne može odraditi, a to je tamo gdje su Hrvati u većini, politika HNS-a je dovela do toga da se odrekla pola države BiH, dok u onoj drugoj polovici mi Hrvati  nismo ravnopravni. Zato što tamo gdje su Hrvati u manjini, prema prijedlogu Izbornog zakona koji predlaže HDZ BiH, svugdje gdje Hrvati ne prelaze 5,88% u udjelu stanovništva oni ne bi imali izaslanika u Domu naroda. A meni, kao predsjedniku HNV-a, i nama svima u Hrvatskom narodnom vijeću, stalo je upravo najviše do zaštite tih koji su u manjini. I ne samo Hrvata. Po ovome, izaslanici u Domu naroda bi bili gotovo pa isključivo tamo gdje ima najviše Hrvata, od Livna do Mostara“, kazao je on podsjetivši da je HNV na prošlog mjeseca održanom Saboru razmatrao HDZ-ov prijedlog izmjene Izbornog zakona.

“Konstatirali smo da Hrvata u pola BiH kao da i nema, nitko o njima ne vodi računa, dok u drugoj polovici nisu ravnopravni među sobom. Stanje u RS-u nitko u HNS-u i ne spominje. Vidite vapaje biskupa Komarice, nitko se ne osvrće na njih. Nije se nitko udostojio tog oca biskupa pozvati na Hrvatski narodni sabor pa da nešto čuje i od onih koji ne misle kao HDZ. Jednostavno, sad je takva situacija da HDZ vodi glavnu ulogu i bez njega se, nažalost, ne može ni formirati bilo što u BiH, pa ni Vladu FBiH. A kažu da nisu institucionalno ravnopravni“, obrazložio je, nadalje, Prlić.

Upitan koliko je potrebno razgovore i odlučivanje o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH vratiti u institucije sustava i uključiti nevladin sektor, medije, akademsku zajednicu i građane, Prlić odgovara da sve navedene u svakoj normalnoj državi treba uključiti u bilo kakve značajnije promjene, a posebno kad je u pitanju Izborni zakon.

U HNS-u nema više jedinstva

Prlić ističe da se HNV u BiH, za razliku od HNS-a, od prvog dana zalagao za konstitutivnost u cijeloj BiH, kao i za kantonizaciju.

“Zbivanja na posljednjoj sjednici HNS-a pokazuju da više nema ni jedinstva u HNS-u, jer su neke stranke napustile Sabor. Naime, do ovog Sabora sve se odlučivalo koncenzusom, dok je na ovom Saboru došlo do preglasavanja. Pojedinci jednostavno nisu na to pristali i napustili su Sabor. To, po meni, donekle jača oporbu u hrvatskom korpusu u BiH. No, to su samo počeci i treba biti strpljiv da se vidi na što će sve to izaći. Plašim se da će HDZ BiH iskoristiti izvješće Europskog parlamenta da još više plaši narod. S druge strane, netko će likovati nad time. Dodik, također, iako nema veze s ovim izvješćem, konkretno kad je u pitanju konstitutivnost, jedva bi dočekao da ju se ukine“, ocijenio je sugovrnik FTV-a koji drži da se ništa dobro nije desilo ni na jednoj strani, ne samo kad je u pitanju HDZ, već i SNSD i SDA.

 “Jednostavno, to su stranke koje nabacuju jedni drugima na volej i tako, metodom vladanja putem straha se održavaju na vlasti. A što se tiče običnog puka, on ništa time nije dobio, sve je siromašniji i sve više kupuje kartu u jednom pravcu. To je katastrofa, posebno za hrvatski narod koji je i najmalobrojniji u BiH“, naveo je.

Na pitanje tko je oporba HDZ-u BiH, rekao je da je oprba značajnija bila 2006. godine, nakon osnivanja HDZ-a 1990. No, dodao je, upravo kroz HNS i raznim igrama, oni su anulirali tu tada dosta jaku stranku s hrvatskim predznakom.

“U novije vrijeme imate Hrvatsku republikansku stranku, za koju mislim da je najozbiljniji konkurent HDZ-u. Imate i dio HDZ-a 1990., konkretno u Prozor-Rami, koja se iznimno dobro bori s moćnim HDZ-om BiH. Došlo je do nekakvih promjena i u Livnu, tako da ima nekih promjena, ali su sve one u začecima“, smatra Prlić.

O podjeli na 'legitimne' i 'nelegitimne' Hrvate, ističe da legitimnih i nelegitimnih ima na svim stranama, samo što je zvono na HDZ-u BiH.

“Svatko tko misli drugačije od HDZ-a BiH nije legitiman. Isto tako u RS-u, kad je predlagan netko iz SNSD-a na određenu funkciju, Bakiru Izetbegoviću taj nije bio legitimni Bošnjak. Svi koji likuju nad spomenutim stvarima ujedno učvršćuju poziciju HDZ-a u BiH“, stav je predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća, koji kaže da je HNV danas na istim pozicijama na kojima je bio i 1994. godine.

“HNV i HNS su dvije sasma različite organizacije. Tamo su članovi sve političke stranke s hrvatskim predznakom, a kod nas nema političara, osim članova HNV-a. Po tome se mi razlikujemo“, istaknuo je.