Što Dodik očekuje od 'trojke' po pitanju Izbornoga zakona BiH, Ustavnog suda BiH…?
Piše: Dragan Bradvica
Politička kriza i blokade koje su više, manje obilježile cijelu 2023. godinu nastavljaju se i početkom ove. Mnogo tenzija podiglo je svečano obilježavanje neustavnog dana Republike Srpske, odnosno svi popratni 'sadržaji' u vidu gnusnih prijetnji povratnicima Bošnjacima u taj entitet.
Uz to, Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a, ne ublažava svoju retoriku i zahtjeve nego postaje sve oštriji i oštriji. To se ponajprije vidi iz odluka o tome da se smanje ingerencije Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, a izbori u RS-u provode od strane entitetskog povjerenstva.
Stranke okupljene oko HNS-a o tome šute, a isto to radi i sarajevska 'trojka' (SDP, NiP, NS) od kojih neku šturu izjavu možete čuti tek na konstantno inzistiranje pojedinih novinara.
'Trojka' nije našla za shodno niti reagirati na proslavu 9. siječnja, jer, gle čuda, za njih je to trivijalno i nevažno. Još jednom su pognuli glavu pred Dodikom, a ovaj niti time nije zadovoljan nego šalje jasne poruke kako idu novi zahtjevi.
Izborni zakon BiH i Ustavni sud BiH
- U narednim danima sarajevske stranke, koje su progurali Amerikanci da naprave vlast u Federaciji, imat će priliku da pokažu ostaju li pri svojoj rušilačkoj politici koja čini da BiH ima sve manje svaki dan ili su za rješenja koja su koncipirana na Ustavu BiH, napisao je Dodik prije nekoliko dana.
Iako nakon toga nije bilo konkretnijih izjava što je mislio, između redaka da se iščitati poruka da idu novi zahtjevi vezani za eventualno novi korištenje bonskih ovlasti od strane visokog predstavnika u BiH, ali i protjerivanje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH.
Naime, Christian Schmidt najavio je kako će, ukoliko do polovice siječnja to ne urade domaći političari, nametnuti tehničke izmjene i dopune Izbornog zakona BiH i tako napokon omogućiti poštene izbore. Za sada taj potez nije povukao, ali Dodik se želi osigurati i vjerojatno od 'trojke' očekuje da i dalje političke (kvazi)elite 'mažu' oči svima nebrojenim sastancima, povjerenstvima, okruglim stolovima na kojima će se kao raditi na tehničkim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, ali odluka se nikada neće donijeti.
Zbog toga je od krucijalne važnosti da Schmidt najkasnije do 15. siječnja iskoristi bonske ovlasti i nametne ono što je ranije obećao. Domaći političari to bez njega nikada neće uraditi.
Druga stvar jeste novi Zakon o Ustavnom sudu BiH koji bi definirao da iz ove institucije odlaze strani suci, a na njihovi mjesto dolaze domaći. Dodik je spreman da se ta tri mjesta popunjavaju odlukom Parlamentarne skupštine BiH. Jedna od rijetkih stvari, ako ne i jedina kada je 'trojka' Dodiku poručila: 'Ne', jeste da nema odlaska stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH sve dok ne budemo pred vratima Europske unije.
Međutim, znajući kako su i ranije u samo par dana u potpunosti prevrtali političku koncepciju koji su imali desetljeće ranije, kako su principe i moral gurali po strani zarad fotelja u vlasti, veliko je pitanje hoće li i kod Ustavnog suda BiH ostati na trenutnim stajalištima.
Ispunjavanje želja ili blokade
Iz sadašnje vizure čini se kako je Dodik odlučan u onome što traži. Sam je u više navrata jasno i glasno kazao kako je 'trojku' uzeo u vlast kako bi ostvario ciljeve koje ranije nije mogao i kako je dobar dio toga već realizirao. Očito je da sada očekuje nastavak takve priče i od svojih zahtjeva ne odustaje.
S obzirom na političku moć koju ima u mogućnosti je u potpunosti paralizirati cijelu državu, a s blokadama je počeo već prošle godine. Nažalost za sva tri konstitutivna naroda i sve žitelje ove zemlje čini se kako imamo samo dva moguća rješenja trenutnih zavrzlama – ili će 'trojka' nastaviti put Banja Luke s punim rukama darova ili ćemo imati blokade. I jedno i drugo znači manje države koja će se nastaviti prezentirati kao nemoguća i neuspješna, a sve više i više odvajanje RS-a.
