U BiH trenutno boravi oko tisuću migranata, a ukoliko se plan Velike Britanije o vraćanju migranata u zemlje Zapadnog Balkana ispostavi točnim, moglo bi ih biti mnogo više. Unatoč sigurnosnim problemima s postojećima, analizira Deutsche Welle

Sedam je godina od prvog vala migranata koji su u većem broju ušli u BiH, nakon što su Mađarska i Hrvatska zatvorile granice otvorene 2015. godine. Od tada do danas na teritoriji BiH boravilo je na tisuće migranata od kojih su neki ostali u zemlji, a neki pronašli utočište u zemljama Europske unije i Velike Britanije.

Ovi drugi mogli bi doživjeti istu sudbinu vraćanja u BiH ukoliko se kao točnim ispostavi plan britanske vlade o postizanju sporazuma sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom čiji je premijer Edi Rama već odbio takvu mogućnost. 

Međutim, Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum sa Kosovom za smještaj oko 50 migranata koji će biti deportirani iz SAD-a, što bi mogla biti potvrda ranijih najava da će Trumpova administracija koristiti Zapadni Balkan kao centar za deportacije.

Trgovina migrantima

Što se tiče BiH, ovo pitanje je ponovo aktualizirano nakon migrantskih valova proteklih nekoliko godina, u kojima je prilikom nelegalnog prelaska granica na desetine migranata izgubilo živote. Sve je dobilo i političku dimenziju jer najava iz Velike Britanije o deportacijama u BiH ne može biti realizirana dok se ne potpiše sporazum o readmisiji, za šta je potrebna suglasnost sve tri etničke strane u BiH, što će se teško dogoditi ukoliko ne bude bilo nekog skrivenog interesa ili „otplate dugova“.

U Republici Srpskoj su se prvi usprotivili ovakvom planu, zbog čega je zakazana i sjednica Narodne skupštine RS-a koja bi trebala zauzeti stav o pitanju migranata na teritoriji ovog entiteta. I to iako zvanične potvrde nema, niti mogućnosti deportacije jer za to ne postoje sporazumi.

-Mi nećemo da budemo parking za to dok ja vodim Republiku Srpsku. Bosna i Hercegovina neće potpisati sporazum s bilo kojom europskom zemljom da primamo migrante koje su oni pozvali da dođu kod njih. Mi ih nismo zvali i ne želimo da čistimo njihovu prljavštinu koju su u tom pogledu ostavili, rekao je predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je u skupštinu uputio inicijativu da se razmotri informacija o migrantima kako bi se na vrijeme „donijele mjere povodom najave vlada Velike Britanije i drugih zemalja".

Dodik je prozvao i opoziciju iz Republike Srpske, koja posljednjih mjeseci pokušava izbaciti SNSD iz državne vlasti, da je spremna na sve za nekoliko funkcija u Sarajevu, pa i na uvoz migranata.

Član Glavnog odbora SDS Marinko Božović, odmah je odgovorio. 

-Tebi da to ponude da bi ti skinuli sankcije, ne bi razmišljao sekundu, napisao je Božović na mreži X odgovarajući Dodiku.

Dolazak migranata u zatvorene kampove?

U BiH trenutno postoje četiri kampa za prihvat migranata – Lipa i Borići kod Bihaća, te Blažuj i Ušivak u Kantonu Sarajevo. Zbog velikog sigurnosnog rizika, pokrenuta je inicijativa da se kamp Blažuj hitno zatvori.

-Migrantski kamp i sav kriminal kojem svjedočimo, pa i ubojstva, stvaraju ogroman problem i lokalnom stanovništvu i razvoju općine Ilidža, rekao je zastupnik SDP-a BiH u državnom parlamentu Saša Maganizović, koji je i pokrenuo inicijativu.

Međutim, da bi se jedan kamp zatvorio potrebno je otvoriti novi koji bi zadovoljavao sve potrebe za privremeni prihvat migranata, poručuju iz Službe za poslove sa strancima. Zbog toga je u ovom trenutku gotovo nemoguće zatvoriti kamp jer bi to značilo utvrđivanje nove lokacije koju je zbog otpora stanovništva gotovo nemoguće pronaći.

“Ma kakvi migranti, dosta je. Prihvaćali smo, a onda nema šta ne rade", „Ja bih to protjerao sve odavde. Neka se vrate u svoje zemlje ili neka idu u Evropu. Oni su im i otvorili granice“, kažu nam građani Sarajeva. 

„Britanski prijatelji"

A nije prošlo mnogo od najveće migrantske krize u BiH, kada je došlo do paljenja kampa Lipa kod Bihaća, nakon što su zatvoreni prihvatni centri u Bihaću i Cazinu, a migranti deportirani 2021. godine u Sarajevo. Na stotine migranata danima je tada čekalo odluku nadležnih s obzirom da ih nijedan kanton nije htio primiti iz Unsko – sanskog kantona, nakon zatvaranja kampa Vučjak. 

Iako su nakon toga uspostavljena četiri kampa, sigurnosna situacija u njima je izrazito nepovoljna, pa stanovništvo ali i dio političara zahtjeva zatvaranje nekih od njih. Posebno nakon najava da bi njihov broj mogao rasti ukoliko se ispostave točnim najave o njihovoj deportaciji u zemlje Zapadnog Balkana.

S druge strane, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, kaže da nema informaciju o mogućoj deportaciji migranata, ali da je spreman na razgovor.

-Nikada nećemo biti dio rješenja nečijeg problema. Ako to bude inicijativa naših prijatelja iz Velike Britanije, ozbiljno ćemo i argumentirano reći šta BiH može, a šta ne može, kaže Konaković.

Skladište za migrante

U Službi za poslove sa strancima u BiH odgovaraju da je u ovakvim uvjetima prihvat migranata iz Velike Britanije nemoguć.

-Ne vidim kako oni to misle izvesti. BiH nema potpisan nikakav sporazum s Velikom Britanijom, rekao je medijima u BiH direktor Službe za poslove sa strancima, Žarko Laketa.

Human Rights Watch je povodom inicijative za uspostavljanje tzv. Centra za povratak u trećim zemljama za tražitelje azila, priopćio da bi Europska unija i Velika Britanija trebale prestati koristiti Balkan kao „skladište za migrante“.

-Umjesto da tretiraju Balkan kao skladište za migrante, EU i UK mogli bi igrati važnu ulogu u podršci razvoju funkcionalnih sistema azila i boljih okvira za zaštitu prava migranata, priopćili su iz ove organizacije za zaštitu ljudskih prava, navodeći primjer Bosne i Hercegovine kao zemlje koja se već koristi „kao odlagalište za ljude koji se slučajno nađu u tranzitu ka EU“.