Izaslanstva SDA i HDZ-a BiH, nedavno su usuglasila statut Mostara u kojemu, prema onomu što se moglo pročitati ili čuti, nema funkcije dogradonačelnika na kojoj je inzistirala SDA. To je, kako tvrde dobro informirani, kompenzirano dodatnim ovlastima predsjedavajućeg Gradskog vijeća.

A on bi, tvrde, imao mogućnost suspenzije odluka gradonačelnika, te bi uz to bi bio i potpisnik odluka čija je financijska vrijednost veća od dva milijuna KM. Dogovoren je model prema kojemu se bira 26 vijećnika iz šest izbornih jedinica i devet vijećnika s kompenzacijske liste.

U tekstu je ostavljen i drugi model, pošto ovaj dio treba proći verifikaciju u državnom parlamentu, jer je dio presude Ustavnoga suda. Statut se mijenja samo u Gradskom vijeću, a od međunarodne zajednice traži se da bude jamac kroz sporazum koji bi bio implementiran na prvoj sjednici Vijeća nakon izbora, na kojoj bi usuglašeni statut bio usvojen.

Oporba složna

U strankama oporbe nisu zadovoljni prije svega načinom na koji se usuglašavao ovako važan dokument, kao ni samim sadržajem. U SDP-u tvrde kako je sve već viđeno i pitaju se zašto se čekalo dvije godine kad su ponuđeni modeli koji su prihvaćeni sa svih strana još prije dvije godine.

-Pitamo se što su zamislili za provedbu izmjena Statuta, jer je jasno da je potrebno prvo mijenjati izborna pravila, a kad se izabere Vijeće tek onda i Statut. Mi smo optimistični jer će i u slučaju da se rješenje ne postigne u Parlamentu, ono biti nametnuto od strane međunarodne zajednice. Ipak, stava smo da za ovako važne stvari učešće moraju uzeti i ostali politički subjekti u Gradu, a ne samo dvije stranke. Žalosno je što se sve krije od građana, kaže predsjednik GO SDP-a Mostar Arman Zalihić.

I Mahmut Trčalo, predsjednik DF-a u ovom gradu navodi kako je sve što se danas servira ustvari usvojeno prije dvije godine.

- Jedina razlika je što smo tad tražili veća ovlaštenja glavnom savjetniku, a u novom prijedlogu se ona garantiraju predsjedavajućem Vijeća. I iznos od dva milijuna o kojemu se govori je previsok. Smatram da smo svi morali biti uključeni u proves pregovaranja, a ne samo dvije stranke, navodi Trčalo.

Kritiku na način pregovaranja uputio je i Slaven Raguž (HRS).

- Tipično za nas i naša posla. Pitam se što će nam danas izbori i institucije, ako će se ovako važne odluke donositi na sijelima daleko od parlamentarnih klupa. Žalosno je što sve diktira i na sve pristaje i međunarodna zajednica. Odluke dakle iza zatvorenih vrata donosi pet ljudi pored zakonodavne vlasti koju je birao narod ove zemlje. To ne može i nije odlika društva za koje kažemo da je demokratsko, tvrdi on.

Smijurija

Doktorica Diana Zelenika bila je sudionica pregovora u proljeće 2018. Tada je postavljen temelj za sve ono što je izdogovarano posljednjih dana.

- Ovdje je, čini se, koncept dogovora na način da se ništa nisu dogovorili vječan. Tuga je ovo i boli sve nas. Nemamo osnovna ljudska prava, a 12 godina nas gađaju obećanjima i datumima. Ovo sve je jedna smijurija, dodaje.

Posljednjih tjedana lideri SDA i HDZ-a, Bakir Izetbegović i Dragan Čović predvodili su stranačka izaslanstva u pregovorima kojima bi se trebao deblokirati status Mostara i održavanja lokalnih izbora koji su u ovom gradu posljednji put održani 2008. Pregovori su ubrzani zbog presude Suda u Strasbourgu u predmetu “Baralija protiv BiH“, te stava međunarodne zajednice da se problem nakon deset godina konačno treba riješiti.

D. A.