Dolazak Matthewa Palmera, američkog specijalnog izaslanika za izborne reforme u BiH, koji je posljednih dana održao niz sastanak s domaćim političkim liderima, označava vjerojatno pretposljedni pokušaj da se bosanskohercegovački vlastodršci urazume oko provođenja neophodnih minimalnih ustavnih reformi koje bi rezultirale i djelomičnom izmjenom Izbornog zakona BiH.
Nakon serije objavljenih i neobjavljenih sastanaka bosanskohercegovačka javnost nije ni puno pametnija oko toga da li postoji napredak u rješavanju pitanja koje godinama opterećuje napredak Bosne i Hercegovini i ugrožava političku stabilnost.
Ipak, analizirajući sve izjave glavnih aktera održanih sastanaka, iz vlasti i oporbe, kao i određene poruke koje je poslao sam Matthew Palmer može se doći do određenih zaključaka.
Naravno da nitko od njih nije potpuno otvoreno govorio o sadržaju održanih razgovora. Iako nema nikakvih sočnih detalja, osim onog da je Milorad Dodik psovao drugom američkom predstavniku, čime se sam pohvalio, potpuno je jasno da će do kraja godine američka administracija učiniti sve što je u njihovoj moguću da 'prisili' domaće lidere da se konačno maknu s mrtve točke.

Ukoliko to ne uspije veliko je pitanje kada će ponovo BiH doći u zonu interesa američke administracije, BiH će propustiti još jednu veliku šansu i vjerojatno će uslijediti određene vrste sankcija prema glavnim akterima.
Međutim, kada govorimo o tome na koji način bi se mogao riješti gordijski čvor kojeg su ispleli domaći lideri oko vlastitog vrata, čini se da rješenje ipak nije toliko daleko.
Naime, Palmer je vjerojatno ovih dana, kao i prethodnih mjeseci, najviše slušao o tome što domaći lideri neće i ne žele, ali i iz toga se mogu izvući određeni zaključci.

Prvi je taj da je međunardona zajednica očigledno odustala od pokušaja „uvjeravanja“ Milorada Dodika da se sva trojica članova Predsjedništva BiH biraju iz Parlamenta BiH, koji na takvo nešto neće da pristane ni pod kojim okolnostima, iako bi to bio najjednostavniji način promjene Izbornog zakona BiH.

Umjesto toga, svu pažnju usmjerili su u pokušaj nagovaranja da se vrati u institucije BiH i konačno sa svojim kadrovima iz Repulike Srpske počne raditi u državnim institucijama.

2/3 za izmjene Ustava

Upravo zbog toga kao najrealniji prijedlog izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona, kao i što je Palmer najavio, jeste brisanje etničkih odrednica u Ustavu BiH te uvođenje „Fuleovog modela“ u Izborni zakon BiH.

Brisanjem etničkih odrednica u Ustav BiH implementirala bi se presuda Sejdić – Finci, kao i ostale presude vezane za diskriminaciju građana BiH koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati, Bošnjaci i Srbi. Također, na taj način bi kroz Ustav BiH bila ukinuta diskriminacija Hrvata i Bošnjaka kada je u pitanju  izbor člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, kao i Srba iz Federacije BiH.

Nakon toga, „Fuleovim modelom“ koji je govori o tome da bi iz Federacije BiH bila izabrana dva člana Predsjedništva BiH na način da bi u Predsjedništvo BiH ušao prvi, ali i drugi kandidat koji nije pobijedio u pet županija, izašlo bi se u susret zahtjevima lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića o tzv. „legitimnom predstavljanju“.

Federacija BiH bi na takav način dobila praktično dvije izborne jedinice koje bi drastično povećale šanse za ulazak u Predsjedništvo BiH kandidata kojeg predloži npr. HDZ BiH. Upravo zbog toga se u tom slučaju ni HDZ BiH ne bi protivio ukidanju etničkih prefiksa kod članova Predsjedništva BiH u Ustavu BiH.
Potpuno je jasno da je sam Bakir Izetbegović u potpunosti sklon na taj način izađi u susret svom vječnom koalicijskom partneru s kojim čini najdugovječniju koaliciju u BiH. Na taj način bi još više bili vezani i osiguravali bi jedan drugom faktički beskonačnu vlast.

Izetbegović je sam potvrdio da će za Fuleov model potražiti podršku od Željka Komšića. Međutim, nju nije dobio, ali je prava istina da mu u ovakvom raspletu situacije ona nije ni potrebna.

Naime, u slučaju promjene Ustava BiH potpuno je jasno da će građanske stranke podržati ukidanje etničkog prefiksa u Ustavu BiH što će biti dovoljno da se okupi 2/3 potrebnih glasova u Parlamentu BiH.

1/2 za Izborni zakon

Međutim, kada je u pitanju promjena Izbornog zakona BiH, za nju je potrebna tek natpolovična podrška koju mogu okupiti vladajuće stranke SDA, HDZ i SNSD.

Upravo zbog toga, Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću ne treba podrška oporbe već samo podrška njihovog koalicijskog partnera Milorada Dodika. A kako je već mnogo puta ponovio on će podržati sve što se dogovore HDZ i SDA pod uvjetom da se izmjene Izbornog zakona BiH ne tiču načina biranja člana Predsjedništva iz Republike Srpske.
Iako se sve i dalje čini kompliciranim pošto i dalje 'frcaju' razne zapaljujuće izjave, potpuno je jasno da su u biti HDZ BiH i SDA, odnosno Dragan Čović i Bakir Izetbegović davno dogovorili sva važna pitanja oko novog načina biranja članova Predsjedništva BiH, ali su otvorena druga pitanja poput načina biranja u Domove naroda FBiH i BiH.

Da dogovori postoji, potvrđuju i izjave Dragana Čovića poput one da će sve biti riješeno do kraja godine na načelima tzv. 'Mostarskog sporazuma'. Međutim, određenim političkim akterima, a posebno Bakiru Izetbegoviću stalo je da za taj projekt koji provodi zajedno s koalicijskim partnerom dobije podršku od oporbenih stranaka, pa otvoreno poziva međunarodnu zajednicu da uvjere oporbu, ali i Komšića da ga podrže u tim namjerama.

Međutim, slična situacija je bila i kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona BiH vezanog za Mostar, pa su ipak te izmjene donešene bez oporbe, glasovima uglavnom vladajućih SDA, HDZ-a BiH i SNSD.

Izgledno je da će tako biti i ovog puta, i to vjerojatno do kraja godine. No, preduvjet za sve jeste da se SNSD-ovi kadrovi vrate u institucije BiH. Kako god se situacija odvijala idućih dana i mjeseci, evidentno je da ćemo do kraja godine imati još jednu diplomatsku ofenzivu koja će, po uzoru na 'Mostarski sporazum' pokušati dovesti nacionalne vođe za isti stol kako bi potpisali konačno rješenje, a nakon toga bi ga proveli u Parlamentu BiH.

G. S.