Na sjednici Gradskog vijeća Mostara koja će se održati u utorak razmatrat će se između ostaloga prijedlog odluke o načinu i kriterijima za stipendiranje učenika srednjih škola deficitarnih zanimanja.

Pravo na dodjelu stipendije Grada kako stoji u prijedlogu imaju svi redoviti učenici srednjih škola deficitarnih zanimanja s područja Mostara pod uvjetom da su državljani Bosne i Hercegovine, da imaju prebivalište na području Mostara posljednje tri godine, da su u statusu redovnog učenika srednje škole deficitarnih zanimanja, da nisu - osim iz opravdanih zdravstvenih razloga ponavljali razred u srednjoj školi, te da ne primaju stipendiju od drugog davatelja.

Prioriteti

Listu prioriteta će utvrditi Povjerenstvo, a stipendija se neće moći dodijeliti za dva ili više učenika iz istog kućanstva. Lista prioriteta za dodjelu utvrđivat će se na osnovu broja bodova, a u slučaju da dva ili više kandidata imaju isti broj, prednost se određuje prema višoj godini školovanja. Stipendije važe za školsku godinu i isplaćivat će se u deset jednakih mjesečnih rata za prethodni mjesec, a mjesečni iznos je 150 KM.

Zanimljiva je i točka koja se odnosi na dug Javnog poduzeća Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, odnosno na rješavanje spora dviju strana.

Sporazum o rješavanju sporova između Grada i Javnog poduzeća po osnovi naknade je za korištenje hidroakumulacijskog objekta za proizvodnju električne energije u HE Mostar.

Prema navedenom, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne i Grad Mostar suglasno konstatiraju da glavni dug Tužitelja u predmetu koji se vodi pred Županijskim sudom Mostar iznosi: 4.134.180,04 KM.

Elektroprivreda i Grad suglasno su konstatirali da glavni dug Tužitelja u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Mostaru iznosi: 1.695.474,49 KM. Glavnica iznosi 4.134.180,04 KM. Grad se odriče prava na potraživanje zakonskih zateznih kamata po tužbenom zahtjevu u predmetnoj pravnoj stvari, navedeno je.

Strane potpisnice Sporazuma suglasne su da se nastali spor sa usuglašenim dugovanjem riješi mirnim putem, sklapanjem nagodbe najkasnije u razdoblju do 16. studenoga ove godine sa sljedećim sadržajem: “Tuženik Javno je dužan isplatiti tužitelju iznos glavnice od 1.695.474,49 KM s naslova razlike redovito isplaćene naknade za korištenje hidroakumulacijskog objekata za proizvodnju električne energije u HE Mostar od 0,01 KM/kWh i naknade usklađene postotnim povećanjem za 53,34 posto, a za razdoblje od svibnja 2021. do studenoga 2022, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana sklapanja nagodbe. Grad se odriče prava na potraživanje zakonskih zateznih kamata po tužbenom zahtjevu u predmetnoj pravnoj stvari”.

Ponovno Statut

U medijima se pojavila i informacija kako će se u dnevnome redu naći odluka kojom se usvaja Statut Grada i Izmjene i dopune Statuta. Predložene Izmjene i dopune su identične i prepisane iz političkog sporazuma između SDA i HDZ BiH iz lipnja 2020. koji je otad ostao zamrznut i koji se već jednom pokušao uvrstiti u dokument što je završilo mučnom sjednicom na kojoj se nije dogodilo ništa.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine 2010. je djelomično usvojio zahtjev Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH te je naloženo Gradskom vijeću Mostara da obavijesti Ustavni sud o koracima koje će poduzeti da uskladi Statut Grada Mostara s Ustavom Bosne i Hercegovine u roku od tri mjeseca nakon objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Potom je potpisan sporazum HDZ-a BiH i SDA u lipnju 2020, kojeg su Dragan Čović i Bakir Izetbegović potpisali pred očima međunarodnih dužnosnika, a strane su se optuživale za nepoštivanje sporazuma i njegovu neprovedbu.

Trenutno je na snazi nametnuti Statut Mostara koji je neustavan i po ovakvom Statutu sljedeći izbori za Mostar ne mogu biti provedeni. Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovini je donio Statut Mostara 2004. kojim je uređena organizacija Grada Mostara kao jedinice lokalne samouprave i njenih predstavničkih i izvršnih tijela na području Grada Mostara. Kao razlog za donošenje Statuta naveo je poseban status koji je dodijeljen Gradu Mostaru prema Daytonskom sporazumu i njegovom aneksu kojim se utvrđuju principi za Prijelazni statut Grada Mostara.

Vijećnici SDA su tijekom rasprave inzistirali da se izmjene Statuta usvoje u onom obliku kako je definirano Mostarskim sporazumom, dok su ostali tražili da se o prijedlozima izmjena Statuta raspravlja u formi nacrta kako bi se dobio jedinstven dokument koji bi imao potporu većine gradskih vijećnika.

Vijećnica Boška Ćavar će tražiti da se promijeni dio odluke o načinu organiziranja, upravljanja i korištenja javnih parkirališta na području Grada.

Konkretno van snage traži stavljanje djela odluke donesene na 15. sjednici o načinu organiziranja, upravljanja i korištenja javnih parkirališta na području Mostara. U obrazloženju odluke, Ćavar između ostalog navodi kako je tada dogovoreno dogovorili da će Mo parking unapređivati ovu oblast, a na terenu po mišljenju velike većine građana se otišlo u sasvim drugom pravcu.

Posebno je upozorila na parking mjesta na Bulevaru kao i na mjesta za invalide također na Bulevaru. Dok Javno poduzeće i sam direktor svesrdno brane kvartovski parking, žaleći se na pritisak medija i javnosti koje preispituje vlasništvo nad kvartovskim parkinzima.

Pred vijećnicima će se naći i zamolba SPC-a Rondo za izmjenu i dopunu urbanističkog plana za područje od Biskupove glavice, Ulice kneza Branimira i Ulice kralja Petra Krešimira do Partizanskog groblja. Oni traže uklanjanje kioska koji se već desetljećima nalazi na Rondou. 

-Molimo vas da u bloku A u Planu namjene površina ucrtate zelenu površinu sukladno grafičkom prikazu dostavljenom u privitku ovog dopisa. Napominjemo da smo suvlasnici navedenog Zahtjeva, što se vidi u grafičkom privitku. Mišljenja smo da je svaki kvadrat u Bloku A nužan zbog nedostatka zelenih površina, stoji u Zamolbi. 

Vlasnici kioska prikupili su više od 1000 potpisa potpore građana, koji traže da se kiosk ne uklanja. Ostaje vidjeti na čijoj će strani sutra biti gradski vijećnici.

N. K.