Predloženo uskršnje primirje između Rusije i Ukrajine na prvi pogled djeluje kao korak prema miru, no analiza moskovskog dopisnika Sky Newsa, Ivora Bennetta, otkriva da iza te inicijative stoji pažljivo osmišljen diplomatski manevar. Putin, tvrdi Bennett, nastoji učvrstiti svoj položaj u odnosima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, bez da pritom učini stvarne ustupke.

Iako svako zaustavljanje neprijateljstava nosi određenu težinu, važno je naglasiti razmjere ponuđenog primirja: radi se o prekidu vatre u trajanju od 30 sati, a ne o 30 dana koliko je Bijela kuća u više navrata tražila. To pokazuje koliko je stvarna ponuda daleko od američkih zahtjeva, ali i od ranijih prijedloga na koje je Ukrajina bila spremna pristati, prenosi Tportal.

Bennett ističe da se ovaj potez više doima kao diplomatski ples, nego kao ozbiljan vojni ili moralni manevar.

Prva prava stanka u sukobima
Ako primirje bude održano, to bi značilo prvo stvarno prekidanje neprijateljstava otkako je rat započeo. To daje određenu težinu potezu, no promatrano u širem kontekstu, jasno je da je riječ o minimalnom ustupku.

Također, ovo je prvi konkretan ustupak Moskve od kada je Donald Trump prije dva mjeseca pokrenuo inicijativu za mirovne pregovore. No Bennett upozorava: kada je riječ o Kremlju, uvijek treba biti oprezan u procjeni stvarnih namjera.

Prijašnji pregovori završili bez rezultata

Američki predsjednik je prvotno predložio sveobuhvatno 30-dnevno primirje. Ukrajina je na to pristala, dok je Moskva odbila prijedlog, postavljajući uvjete koji su za Kijev bili neprihvatljivi.

Nakon toga uslijedio je pokušaj dogovora o pomorskom primirju, no ni taj prijedlog nije zaživio jer je Rusija tražila ublažavanje sankcija kao preduvjet, što su zapadne sile odbile.

Ovakav obrazac pregovaranja – postavljanje uvjeta koji onemogućavaju dogovor – dodatno osnažuje tezu da Moskva koristi primirje više kao diplomatsko sredstvo, nego kao stvarnu mirovnu inicijativu.

Zašto sada predlagati primirje?
Frustracija američke administracije zbog izostanka napretka u pregovorima sve je veća. Trump je čak zaprijetio da bi mogao "odustati" od pokušaja postizanja sporazuma, dok je njegov državni tajnik otvoreno govorio o mogućnosti američkog povlačenja iz pregovora.

Bennett smatra da sama mogućnost prekida pregovora ne bi predstavljala značajan problem za Rusiju na vojnom planu, gdje i dalje drži inicijativu. No politički gledano, za Putina bi to predstavljalo opasnost: ako Trump za izostanak napretka okrivi Moskvu, mogao bi zaustaviti i proces približavanja Rusiji.

Zato ovaj prijedlog primirja dolazi u pravom trenutku – kao znak "dobre volje" koji bi mogao zadržati Trumpa na Putinovoj strani, a da pri tome Rusija ne učini nikakav stvaran ustupak.

Putin se želi prikazati kao mirotvorac
Način na koji je Rusija predstavila ovu inicijativu dodatno otkriva njezinu pravu svrhu. Moskva je istaknula da primirje dolazi na njezinu inicijativu, iz "humanitarnih razloga", i pozvala Ukrajinu da "slijedi naš primjer".

Putin tako nastoji sebe prikazati kao onoga koji nudi rješenja, a ne probleme – posebno u očima američkog predsjednika. Time se jasno suprotstavlja slici ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kojeg Trump sve češće kritizira.

Bennett zaključuje kako je ovaj diplomatski potez osmišljen prvenstveno za američku publiku – s ciljem očuvanja političkog kapitala i održavanja naklonosti Trumpove administracije – dok stvarni doprinos miru ostaje upitan.