Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba

Kada su statističari izbacili podatak kako je stopa fertiliteta u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu bila 1,190 mnogi su tvrdili kako smo dosegnuli dno.
Međutim, u BiH se pokazuje kako i ispod dna ima još prostora za potonuti pa podaci Agencije za statistiku BiH iz publikacije 'Demografija 2022' pokazuju kako smo otišli upravo prema dnu dna – stopa fertiliteta u BiH za prošlu godinu bila je 1,180.
Sve ono što su nam političke (kvazi)elite u ovoj zemlji obećavala samo s ovim podatkom pada u vodu, kao i sve navodne politike koje se vode u našoj državi. Ukoliko znamo da stručnjaci upozoravaju kako nam je prag za jednostavnu reprodukciju stanovništva 2,1 djece po ženi onda znamo kuda se u BiH ide.

Strmoglavi pad

Pojašnjenja radi, ukupna stopa fertiliteta, pojednostavljeno rečeno, prosječni je broj djece koju će žena roditi ako preživi svoje reproduktivne godine (za izračune u statističke svrhe reproduktivna dob najčešće počinje s 15, a završava s 49 godina) i ako se razina rađanja po dobi ne mijenja tijekom vremena.
Bezglavost bh. politika, izostanak bilo kakve političke, pravne i ekonomske sigurnosti, kao i jasnih i nedvosmislenih populacijskih politika najbolje se vidi iz toga da smo uvjerljivo najveću stopu fertiliteta imali u poratnim 1996. i 1997. godini kada su bile 1,647, odnosno 1,684.
I ove stope su uvelike nedovoljne za bilo kakav demografski oporavak ali o njima danas možemo samo sanjati. Svih godina nakon toga strmoglavo padamo bez ikakve nade da će se ovi trendovi zaustaviti. Nadalje, iz vida ne treba ispustiti niti značajno iseljavanje stanovništva posljednjih desetak godina koje dodatno pustoši ovu zemlji.

Situacija u regiji i EU

Ukoliko gledamo situaciju u Europskoj uniji, u 2021. godini najveću stopu ukupnog fertiliteta imala je Francuska s 1,84 djeteta po ženi, Češka s 1,83 te Rumunjska s 1,81. Najniže stope zabilježene su na Malti, 1,13, Španjolskoj 1,19 i Italiji 1,25. Na Malti je zabilježen i najveći pad stope fertiliteta u posljednjih 20 godina, a najveći u Češkoj. Prosjek u EU bio je 1,53, a u Hrvatskoj je stopa fertiliteta iznosila 1,58 u 2021.
Nesporno je i to kako zemlje EU uvelike pate od nedostataka stanovništva, odnosno radne snage, ali one će to kompenzirati migracija i to ponajviše sa zapadnog Balkana. Prema tome, uz to što i sami muku mučimo značajnim padom prirodnog priraštaja, veliki problem nam je što i EU treba veliki broj radnika pa će se migracije prema Zapadu nastaviti.
Ukoliko gledamo situaciju u regiji zapadnog Balkana ona je daleko od bajne, ali ipak značajno bolja nego u BiH. Primjerice, stopa fertiliteta u Srbiji je 1,63, a u Crnoj Gori 1,8.