Više od 4000 zdravstvenih djelatnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji stupilo je u štrajk. Traže povećanje plaća i ravnopravan tretman. Zbog štrajka obustavljeni su redoviti pregledi i hladni operativni zahvati, dok se hitni slučajevi i dalje zbrinjavaju. Što to znači za građane?

Štrajk zdravstvenih djelatnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji usporava rad zdravstvenih ustanova, a pacijentima su do daljnjega obustavljeni redoviti pregledi i hladni operativni zahvati, prenosi BHRT.

Međutim, prema sporazumu koji sindikat ima s poslodavcima, jasno su propisane zdravstvene usluge koje se ne prekidaju ni tijekom generalnog štrajka – to su hitne intervencije, stanja koja ugrožavaju život, kao i pregledi koji se medicinski ne mogu odgoditi. Zbog toga se i dalje primaju pojedini pacijenti, poput trudnica, kojima su ovakve kontrole nužne. Jedna od njih je i Enida Bubalo, koja je došla na trudnički pregled.

"Došla sam povodom nalaza za OEG test, odnosno za šećernu bolest koju rade trudnice. Povodom ovog štrajka mislila sam iskreno da neću moći to uraditi, međutim evo, bez obzira na štrajk, doktori stvarno rade neprestano", kaže Bubalo.

Dok traje štrajk zdravstvenih djelatnika pacijenti ostaju na čekanju. Ova situacija utjecat će na liste čekanja koje su ionako dosta duge u HNŽ-u, no svi hitni slučajevi i pacijenti dobit će potrebnu zdravstvenu skrb.

"Prije svega, svi pacijenti, posebice životno ugroženi, apsolutno se primaju i tu radimo kontinuirano 24 sata, isto tako i hospitalizirani pacijenti primaju punu terapiju, zatim trudnice, onkološki pacijenti, tako da nitko od građana ni u kojem slučaju ne bi bio zakinut niti ugrožen", rekao je predsjednik Neovisnog sindikata Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ivica Anić.

Upozorio je da bi dugotrajan štrajk mogao dovesti do produženja lista čekanja i ozbiljnog opterećenja zdravstvenog sustava.

"Naravno da to izaziva kolaps zdravstvenog sustava. Mi smo se čak i nakon završetka prošlog štrajka trudili odraditi što više ljudi koji su bili naručeni, neki su čak radili i dulje smjene kako bi sve to nadoknadili. Mi nismo adresa kojoj se to pitanje treba postaviti, adresa je prvenstveno ministar Bevanda, ministar Šut i naravno premijerka", navodi Anić.

U četvrtak 28. kolovoza održat će se ročište na kojem će Sud razmatrati zahtjev Vlade Hercegovačko-neretvanske županije za privremenu zabranu štrajka zdravstvenih djelatnika.

Podsjetimo, zdravstveni djelatnici traže potpisivanje aneksa Kolektivnog ugovora kojim bi im bio povećan koeficijent složenosti poslova za 0,50, na isti način kao što je ranije učinjeno za članove Sindikata doktora medicine i stomatologije.