Političke stranke u postizbornim financijskim izvještajima prikrile su najmanje 2,6 milijuna maraka troškova izborne kampanje, a izmjene izbornog zakona koje je nametnuo OHR nisu spriječile zloupotrebu javnih resursa, pokazao je izvještaj Transparency International u BiH o monitoringu Lokalnih izbora koji je predstavljen u Sarajevu.

Izmjene zakona trebale su uvesti red u financiranje stranaka i spriječiti zloupotrebu resursa institucija, proračunskih sredstava i javnih funkcija za vođenje izborne kampanje. 

Ipak, podaci TI BiH pokazuju da su svi nivoi vlasti pred izbore podijelili oko 60 milijuna KM kroz jednokratne davanja umirovljenicima i drugim kategorijama. Iako postoji jasna zakonska odredba koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova javnim sredstvima, skoro nitko nije sankcioniran zbog ove pojave jer je SIP kroz primjenu potpuno obesmislio ove odredbe.

Ova institucija od različitih subjekata zaprimila je preko 200 prijava za zloupotrebu resursa, a sankcije su izrečene u samo 6% slučajeva, najčešće za zloupotrebu sredstava komunikacije na društvenim mrežama.

TI u BiH predstavio je završno izvješće o praćenju Lokalnih izbora 2024., a kojim se povodom s predstavnicima političkih stranaka te Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH na panel diskusiji razgovaralo na temu 'Tko plaća izbornu kampanju?'.

Izvršna direktorica TI u BiH Ivana Korajlić predočila je monitoring Lokalnih izbora 2024. s fokusom na praćenje troškova izborne kampanje i zloporabe javnih resursa. S tim u svezi je iznijela podatak da je ta organizacija zabilježili više od 2.000 primjera zloporaba javnih resursa, što je nešto što je prisutno iz izbora u izbore. 

Korajlić predstavila podatke

- Nije riječ samo o zloporabi javnih institucija i funkcija za promicanje 'dužnosničke kampanje', već i o otvorenom korištenju javnih sredstava, čak i više od 60 milijuna KM u predizbornom periodu, navela je Korajlić, uz opasku da je bilo i jednokratne dodjele sredstava, neposredno pred izbore, određenim kategorijama stanovništva, a s ciljem utjecanja na to za koga glasovati. 

- SIP-u BiH smo podnijeli oko 147 prijava vezano za različite oblike kršenja zakona, poput preuranjene kampanje, zloporabe javnih resursa, zloporabe djece i sl. Po prijavama TI BiH, izrečeno je 47 sankcija, navela je Korajlić, koja se osvrnula i na učinke nametnutih Izmjena izbornog zakona BiH, podsjetivši da je TI BiH od početka upozoravao da se jedan tako bitan zakon ne bi smjelo donositi na taj način, tj. nametanjem, bez javne rasprave i bez sudjelovanja institucija i svih relevantnih aktera. 

- Zato i nema adekvatnih rezultata i učinaka odredaba koje se tiču sprječavanja zloporabe javnih resursa. Broj tih zloporaba se nije smanjio u odnosu na prethodne cikluse iako određene sankcije jesu izrečene, ali više za preuranjene kampanje i slično, dodala je ona te ocijenila potrebnim proširiti odredbe kroz ograničenja u oblasti javne potrošnje te obnašanja javne funkcije.

Izazovi i nedoumice 

Članica SIP-a BiH Vanja Prutina-Bjelica potvrdila je da postoje brojni izazovi u primjeni Izbornog zakona BiH, osobito primjeni novog instituta zloporabe javnih resursa. Ta odredba, kako je navela, predstavlja izazov i za SIP BiH u smislu pravilnog tumačenja te zakonske norme, ali i za sve druge sudionike izbornog procesa. 

- Mislim da je to izazov i za birače ili ovlaštena lica za podnošenje prigovora, pa i za nevladin sektor, koji je, po mom mišljenju, u nekim slučajevima pogrešno tumačio odredbe koje se tiču zloporabe javnih resursa, rekla je Prutina-Bjelica i pojasnila da su odluke koje je donio SIP, a kojima je nevladin sektor u nekim slučajevima bio nezadovoljan, u 100 posto slučajeva potvrdio Suda BiH. 

Ova je članica SIP-a BiH iznijela i podatak da je SIP BiH u izbornom razdoblju zaprimo 3.000  prijava koje se odnose na različite vrste kršenja Izbornog zakona BiH, od toga se njih 200 ticalo zloporabe javnih resursa. 

- Često su te prijave bile nedostatno obrazložene, bez ikakvih dokaza, bez ikakve valjane polazne osnove koja bi omogućila SIP-u procesuira ih. Od tih 200 prijava, trenutačno je u radu njih 9, doneseno je 15 odluka a izrečene su i 22 novčane sankcije. Po ovom osnovu, ukupno su izrečene sankcije u visini od 108.000 KM. Kad govorimo o ostalim prijavama koje se odnose na kršenje Izbornog zakona, SIP BiH je do ovog trenutka izrekao sankcije u visini od oko 1.080.000 KM, navela je Prutina-Bjelica, te zaključila da svakako ima prostora da se unaprijedi i zakonska regulativa, općenito kada su u pitanju različite vrste pravnih instituta iz Izbornog zakona BiH, a i u dijelu koji se tiče zloporabe javnih resursa.

SNSD najviše 'krio novac'

Kada su u pitanju troškovi kampanje TI BiH je kroz monitoring predizbornih skupova i oglašavanja putem bilborda, medija i društvenih mreža, izračunao da su stranke potrošile preko 12,3 milijuna KM. Ipak, u postizbornim izvještajima sve partije kumulativno su prijavile 9,7 milijuna KM ukupnih troškova kampanje. To je za 2,6 milijuna manje nego što je TI BiH izračunao na samo četiri segmenta, a najveći iznos od oko milijun KM prikrio je samo SNSD.

Nove tehnologije

Tokom panel diskusije, koja je organizirana u Europe House u Sarajevu predstavnici političkih partija, Središnjeg izbornog povjerenstva i civilnog društva istakli su potrebu za daljim unapređenjem izbornog zakonodavstva i pozvali zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH da donesu neophodne tehničke izmjene izbornog zakona.

Cilj treba biti uvođenje novih tehnologija i rješenja koje će spriječiti manipulaciju izbornim rezultatima, trgovinu mjestima u biračkim odborima, zloupotrebu javnih resursa. Potrebno je dodatno poboljšati postojeće norme koje ograničavaju korištenje javnih resursa i uvesti ograničenja javne potrošnje u predizbornom periodu. Isto tako neophodno je unaprijediti odredbe koje se tiču transparentnosti financiranja izbornih kampanja, jer je postojeće stanje omogućilo političkim strankama da dobar dio kampanje financiranju iz nedozvoljenih izvora, odnosno privilegiranih privatnih poduzeća koja posluju sa javnim sektorom.