Istočnoeuropske i skandinavske zemlje manje su pogođene pandemijom. Stručnjaci sa Sveučilišta Gent smatraju da bi genetske razlike među stanovnicima mogle objasniti zašto je u nekim zemljama od korona virusa stradao mnogo veći broj ljudi.

Prema njima, skandinavske zemlje i one istočne Europe manje su pogođene pandemijom od ostalih zemalja zbog razlike u genima.

Naime, u skandinavskim zemljama je broj umrlih znatno niži od prosjeka, dok je u balkanskim, među koje spada i Bosna i Hercegovina, također zabilježen relativno nizak broj mrtvih. Suprotno tome, pandemija COVID-19 teško je pogodila sjevernu Italiju, Španjolsku te američku saveznu državu New York.

Određene genetske karakteristike utječu na razinu pandemije COVID-19, zaključili su stručnjaci sa Sveučilišta Gent te objasnili kako su otkrili očitu vezu između gena ACE1 i novog korona virusa, piše Index.

Belgijski znanstvenici su ustanovili da što više stanovnika neke zemlje ima D polimorfizam gena ACE1, to je na tom području manje smrtnih slučajeva od COVID-19.

Polimorfizam je pojam koji u genetici opisuje pojavu više varijanti istog gena unutar jedne populacije (više alela na istoj lokaciji u DNA).

"Što više idemo prema istoku Europe, to je češći polimorfizam D gena ACE1. To korelira s ozbiljnošću pandemije korona virusa, odnosno vidimo da se epidemija COVID-19 smanjuje kako prelazimo iz zapadne u srednju i istočnu Europu", objasnio je mikrobiolog i imunolog Joris Delanghe sa Sveučilišta Gent.

Stručnjaci smatraju da se ovim oblikom polimorfizma gena ACE1 može objasniti do 41% razlike u razinama pandemije među zemljama.

Nakon što su usporedili podatke o učestalosti polimorfizama među stanovnicima 25 zemalja Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike s podacima Sveučilišta Johns Hopkins o broju infekcija i smrtnih slučajeva u tim zemljama, otkrili su očitu povezanost između polimorfizma D gena ACE1 i jačine pandemije.