On naglašava da povećanje cijena mora pratiti odgovarajuća zaštita žitelja koji nisu u mogućnosti podnijeti dodatno financijsko opterećenje.

Bh. elektroenergetski sustav ulazi u razdoblje velikih promjena. Proizvodnja električne energije iz solarnih i vjetroelektrana raste, ali postojeća prijenosna i distributivna mreža nije u potpunosti spremna prihvatiti nove količine energije. 

Prema procjenama, BiH bi u naredne četiri godine mogla dobiti između 500 i 600 megavata novih kapaciteta obnovljivih izvora godišnje. Zijad Bajramović, predsjednik BH Odbora CIGRE, upozorava da bi već u narednom razdoblju moglo doći do ozbiljnih problema ako se ne počne s modernizacijom mreže. 

'Mislim da elektroenergetska mreža, ni prijenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine', kazao je Bajramović za BHRT. 

Prema njegovim riječima, na mreži je već oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su granične vrijednosti prijenosne mreže približno dvije tisuće megavata. Zbog toga će biti neophodni dodatni zahvati kako bi sustav mogao prihvatiti novu proizvodnju. 

Jedan od najvećih izazova je financiranje potrebnih ulaganja. Procjenjuje se da je u naredne tri godine potrebno oko tri milijarde maraka za modernizaciju distributivne mreže. Bajramović smatra da postojeći model formiranja cijene električne energije ne osigurava dovoljno sredstava za održavanje, razvoj i modernizaciju elektroenergetskog sistema. 

'Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska', ocijenio je Bajramović, ukazujući na razliku između cijena po kojima se električna energija nabavlja na tržištu i cijena po kojima se isporučuje domaćinstvima. Prema njegovom mišljenju, cijena mora omogućiti pokrivanje troškova proizvodnje i transporta električne energije te osigurati sredstva za nova ulaganja. 

'Po meni je to neminovnost', rekao je Bajramović govoreći o mogućem poskupljenju struje. 

Ipak, naglašava da povećanje cijena mora pratiti odgovarajuća zaštita žitelja koji nisu u mogućnosti podnijeti dodatno financijsko opterećenje. 

'Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sustave beneficija', poručio je.