Ukoliko želimo izborno zakonodavstvo koje neće biti diskriminatorno i rezervirano za jednu, dvije ili tri grupe žitelja, rješenja su vrlo jednostavna, poručio je Vehabović

Bosna i Hercegovina mora osigurati izborni sustav zasnovan na principima nediskriminacije, vladavine prava i građanskog suvereniteta, umjesto etničke podjele i političke manipulacije - rečeno je na konferenciji o reformi izbornog zakonodavstva, koja je održana u Parlamentarnoj skupštini BiH u Sarajevu.

Zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović izjavio je da je aktualna konferencija o Izbornom zakonu BiH izuzetno važan sastanak na kojem zastupnici žele prvenstveno čuti mišljenja stručnjaka, ali i politička iskustva onih koji su se ranije bavili politikom.

- Želimo da Izborni zakon BiH ne bude ključni kamen spoticanja u političkoj budućnosti BiH, poručio je Mehmedović, naglašavajući da se o ovoj temi uglavnom govori kroz medije i političke stavove, dok se mišljenja struke rijetko čuju.

Politički ciljevi

Istakao je potrebu da se u zakon ugrade mehanizmi za raspuštanje parlamenata svih nivoa i održavanje vanrednih izbora, jer trenutna situacija, u kojoj ne postoji izmjenjivost izvršne i zakonodavne vlasti, ima ozbiljne posljedice po budućnost zemlje. Mehmedović je posebno ukazao na potrebu zaštite prava slabovidnih osoba, koje sada koriste asistente prilikom glasanja, čime se narušava tajnost izbora. Također je naglasio važnost rješavanja problema tzv. P2 obrasca, kako bi građani koji su 1991. godine živjeli u određenim općinama mogli glasati u tim sredinama, čime bi se smanjile etničke podjele koje trenutni zakon dodatno produbljuje.

- Ne želimo da se politički ciljevi iz devedesetih unose u izborno zakonodavstvo na način da se suverenitet prenosi na etničke skupine, umjesto da pripada žiteljima, rekao je Mehmedović, dodajući da je upravo to najveća prepreka u političkom životu BiH.

Zaključno, naglasio je da je neophodno raditi na dva ključna aspekta: zaštiti integriteta izbornog procesa i rješavanju političkih pitanja koja opterećuju zakonodavni okvir. Izrazio je nadu da bi se tehnički aspekti zaštite integriteta mogli pripremiti do narednih izbora, ali ostaje da se vidi hoće li postojati politička volja za rješavanje suštinskih pitanja.

 Promjena Ustava BiH

Azra Zornić, apelantica koja je pred Europskim sudom za ljudska prava dobila presudu protiv BiH zbog diskriminacije, izjavila je da se ta presuda ne odnosi na izmjene Izbornog zakona, već na potrebu izmjene određenih odredbi Ustava koje je diskriminiraju u izbornom procesu.

- Stalno se govori o izmjenama, dopunama i usvajanju Izbornog zakona, ali suštinski se ništa ne može uraditi bez izmjene Ustava, kako nalaže i moja presuda, pojasnila je Zornić. Prema njenim riječima, postojeći Ustav je diskriminatoran, te nijedan izborni zakon koji je u skladu s njim ne može biti usklađen s presudama Europskog suda za ljudska prava, uključujući i presudu u predmetu Sejdić-Finci. Zornić je naglasila da će BiH morati implementirati ovu presudu, ali da političari taj proces odugovlače.

- Implementacijom presuda gubi se etnički predznak, a nacionalističke stranke gube svoje predizborne slogane. Morali bi se baviti ekonomijom, zdravstvom i drugim životnim pitanjima koja zanimaju građane, i na osnovu toga kreirati kampanju. To je veliki posao. Lakše je reći: glasajte za mene i ja ću štititi svoj narod, zaključila je

Jednostavna rješenja 

Sudac Europskog suda za ljudska prava Faris Vehabović izjavio je da bi se svi politički stavovi u BiH trebali temeljiti na principima na kojima počiva svaka demokratska država, među kojima je i vladavina prava. To, kako je naglasio, podrazumijeva provođenje sudskih odluka, uključujući i presude Ustavnog suda BiH, ali i Europskog suda za ljudska prava.

- Ako ćemo govoriti o stavovima koji se temelje na principima, onda bi to svakako trebala biti ideja vodilja, rekao je Vehabović, dodajući da su presude Europskog suda jasne i detaljne, te da imaju prioritet u provođenju. Istakao je da te presude ne nude gotova rješenja koja se mogu jednostavno prepisati, već zahtijevaju razumijevanje i primjenu principa na kojima se temelje, a to je prije svega princip nediskriminacije.

- Ukoliko želimo izborno zakonodavstvo koje neće biti diskriminatorno i rezervirano za jednu, dvije ili tri grupe žitelja, rješenja su vrlo jednostavna, poručio je Vehabović. Dodao je da presude Europskog suda ne traže potpuno izbacivanje etničkog principa, već zabranjuju njegovo provođenje na diskriminatoran način.

Konferencija je okupila veliki broj predstavnika medija, nevladinih organizacija, izvršne i zakonodavne vlasti te diplomatskog kora i misija u BiH, a među učesnicima su bili akademik Mirko Pejanović, profesor Neven Anđelić, potpredsjednik Američko-europske alijanse Reuf Bajrović, predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Irena Hadžiabdić i član Suad Arnautović.