Posjeta Zorana Milanovića Čovićevim utvrdama možda je posijala novo sjeme razdora i prijeti trovanjem odnosa Mostara i Zagreba, ili bolje kazati Dragana Čovića i Andreja Plenkovića.

Nedavna posjeta hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića stranačkim utvrdama desnog HDZ-a BiH potvrdila je da su stožernik i njegovi suborci brzo prežalili i prekrižili nekada omiljenu “kraljicu” Kolindu Grabar Kitarović i poput suncokreta se okrenuli ostrašćenom proklamiranom ljevičaru Zokiju.

Pripremao je prefrgani Milanović brižno svoj posjet probranim Hrvatima u BiH serijom vrlo radikalnih poruka o BiH, Sarajevu i bošnjačkim čelnicima koje su često bile incidentne, na granici dobrog ukusa, što je među frustriranim i zaslijepljenim pukom izazvalo neskrivenu euforiju.

Takve empatije nije, začudo, pomutio niti vrlo brutalan sukob predsjednika Zorana Milanović i premijera Andreja Plenkovića. Dapače, doima se da vrhuška HDZ-a BiH na čelu s Draganom Čovićem uopće nije zamjerila Milanoviću na drskom nasrtaju na čelnika sestrinske stranke u Hrvatskoj Plenkovića, u čemu se nije libio koristititi sirov, vrlo ružan i neprimjeren vokabular.

Što se krije iza Milanovićevog posjeta

Opći je i neoboriv dojam da popularnost Zorana Milanovića galopirajuće raste u Hercegovini. Automatizmom takve se dominante emocije, po nalogu i uzoru na stožernika, slijevaju i u Čovićevim destinacijama u Bosni.

Kako je u životu gotovo sve politika, a naročito ako imamo na umu da su glavni akteri ove intrigantne priče predsjednik najjače stranke u Hrvata u BiH i šef susjedne države, neformalni vođa ljevice u Lijepoj našoj, javnost je radoznala dokučiti što se zapravo krije iza Milanovićeve posjete, i to baš, Čovićevom biračkom bazenu.

Analitička je zajednica i u BiH i Hrvatskoj gotovo složna, Zoran Milanović već vodi svojevrsnu kampanju za drugi predsjednički mandat i svojim dolaskom i izrazito robusnom retoikom želi pridobiti na svoju stranu što više glasača.

Naravno, nisu mu samo zanimljivi birači u BiH, iskusni Milanović jako dobro razumije veze i snagu Hrvata u Hrvatskoj koji podrijetlo vode iz naše zemlje, a njih je doista veliki broj, navodno više od jedne trećine.

Mnogi od njih bi mogli slijediti upute i moguće empatije stožernika Čovića. Uvijek u takvim kalkulacijama postoji rizik i odstupanja.

Vrijedi upozoriti na razuđenost biračkih mjesta u BiH pa je i to možda bio razlog što je Kolinda Grabar Kitarović u BiH dobila blijedih oko 25 tisuća glasova. Ali, Kolindu su izdali glasači njezinog HDZ-a i platila je porazom.

Debakl Čovića i Brkića

Podjećamo, Dragan Čović je skupa s tadašnjom sivom eminencijom HDZ-a Hrvatske, rođenim Ljubušakom Milijanom Brkićem, javno navodno agitirao za Kolindu Grabar-Kitarović, organizirao autobuse s glasačima i pokušao mobilizirati hrvatski korpus u BiH, a sve kako bi Hrvati Bosne i Hercegovine svojim glasovima izabrali Hrvatima u Hrvatskoj predsjednicu po mjeri. No, nije uspio.

Štaviše doživio je debakl. Čović i Brkić uspjeli su mobilizirati 24.000 glasača, no, na poziv predsjednika HDZ-a nije se odazvalo 100.000 Hrvata s pravom glasa u BiH, a dodatno ulje na vatru dolili su glasači iz Hrvatske koji su, čuvši da se Hercegovci mobiliziraju za glasanje, iz revolta izašli na izbore i izabrali predsjednika po svojoj mjeri. I tu je bio prvi veliki poraz Dragana Čovića.

Posjeta Zorana Milanovića Čovićevim utvrdama možda je posijala novo sjeme razdora i prijeti trovanjem odnosa Mostara i Zagreba, ili bolje kazati Dragana Čovića I Andreja Plenkovića.

Udar na Plenkovića

Naime, prije nekoliko dana se u najtiražnijem listu u Hrvatskoj pojavila ozbiljna teza da Zoran Milanović sprema svojevrsni puč na Vladu Republike Hrvatske i Andreja Plenkovića navodno silno motiviran osobnom netrpeljivošću prema Plenkoviću.

Scenarij je razrađen i Plankovićeva politička eutanazija bi se trebala dogoditi koncem ove godine. Postavlja se razumljivo pitanje, je li Dragan Čović u trenutku ugošćavanja Zorana Milanovića, znao za njegove namjere?

Ako je znao čemu onda tolika euforija, doček I čašćenja objedima i lijepim riječima. Zlobnici pokapaju Čovića sumnjama da zapravo u paketu s Milanovićem i on ruši Plenkovića.

“Prema zamišljenom scenariju, u takvim okolnostima nije isključena mogućnost formiranja privremene, tzv. predsjedničke vlade sa tehničkim ovlastima. Baš kao što je to pokušala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u vrijeme Tomislava Karamarka. Takva vlada ima ograničeni rok trajanja, ali pruža kakvu-takvu mogućnost predsjedniku Milanoviću da za vrijeme njezina mandata imenuje veleposlanike tamo gdje mu je bitno, unaprijedi visoke časnike Hrvatske vojske i time ih dodatno veže uz sebe, pa čak i da napokon progura svog kandidata na čelo Vrhovnog suda. Gruba polemika i teški sukob predsjednik Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića nezabilježen je slučaj u zemljama Europske unije. Razumljivo, strani diplomati su upućeni, pozorno prate i izvještavaju svoje vlade. Potvrdio je to u razgovoru za Globus i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Nezadovoljni su što ih predsjednik Republike vrlo rijetko prima na razgovore. Njihova pitanja se svode na jedno: "Što zapravo želi predsjednik Republike Zoran Milanović?"

U najužem krugu suradnika Andreja Plenkovića nemaju dileme što je krajnji cilj Zorana Milanovića. Kažu, predsjednik je postao lider opozicije i njegove stvarne namjere su rušenje Vlade. Ali, ne želi srušiti Vladu zato što je ona HDZ-ova, jer je takav odnos političkih snaga da svi izlaze na izbore, a HDZ (gotovo) uvijek pobjeđuje. Želi rušiti Vladu zato što je to vlada Andreja Plenkovića, piše Jutarnji list.

Iako su izbori za predsjednika Hrvatske tek za tri i pol godine te se još ne nazire tko bi se uopće mogao kandidirati i hoće li Milanović biti ponovno kandidat, HSS BiH i Mario Karamatić podršku već sada daju Milanoviću.

-Ako se kandidira ponovno, ima našu stopostotnu potporu, ako ne, Bože moj, to je njegovo pravo, kaže Karamatić

Nestrpljivi stožernikov megafon Marijo Karamatić nije mogao čuvati “tajnu”, javno je objavio da će HSS podržati Zorana Milanovića. Sluti li to na plebiscitarnu potporu cijeloga HNS-a? J. S.