Na sastanku na vrhu u Washingtonu postignut je ograničeni napredak ka mirovnom sporazumu o Ukrajini, ali Europljani su ipak postigli jedan cilj: ujedinjeni se suprotstavljaju Trumpu i Putinu, analizira DW.

U Washingtonu je američki predsjednik Donald Trump primio svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog kako bi razgovarali o okončanju rata. Nekoliko europskih šefova država i vlada pratilo je predsjednika zemlje koju je napala Rusija – među njima i kancelar Friedrich Merz. U Bijelu kuću stigli su i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Njihov zajednički cilj bio je Amerikancima pojasniti svoj stav – primjerice, koliko su važna vjerodostojna, a time i odvraćajuća sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Iznad svega, Europljani su željeli naglasiti da se najprije mora postići primirje kako bi se zaustavilo ubijanje i razaranje u Ukrajini. Neki analitičari su dolazak Europljana vidjeli i kao svojevrsnu pratnju za Zelenskog, budući da je njegov razgovor s Trumpom i njegovim potpredsjednikom, JD Vanceom u veljači eskalirao.

Prijateljski doček
Već je susret pred vratima Bijele kuće protekao naglašeno prijateljski. Trump je pohvalio jednostavno crno odijelo koje je na sebi imao Zelenski. Prošli put američki predsjednik kritizirao je svog ukrajinskog kolegu zbog odjeće. Na upit novinara što poručuje ljudima u Ukrajini, Trump je uzviknuo: „Volim ih.“

I u Ovalnom uredu dvojica državnika djelovali su skladno. Tako je bilo i na susretu s Europljanima.

Iako je atmosfera sastanka bila znatno bolja, konkretni napredak čini se skroman. Sudionici su razgovarali o mnogim različitim, kritičnim pitanjima. Trump i Zelenski, prema riječima promatrača, nadvili su se čak i nad zemljopisne karte, vjerojatno kako bi raspravljali o stanju na bojištu.

O ustupcima teritorija, međutim, nije bilo riječi na sastanku šire skupine, rekao je kancelar Merz. Takvi ustupci ni u kojem slučaju ne bi smjeli biti nametnuti Ukrajini, naglasio je kasnije na konferenciji za tisak.

Sigurnosna jamstva su ključna
Središnja tema bila su takozvana sigurnosna jamstva. Ona bi mogla imati sličan karakter kao klauzula o uzajamnoj obrani iz članka 5. Ugovora NATO-a. Za ukrajinskog predsjednika Zelenskog ona su od presudne važnosti i morala bi biti vjerodostojna kako bi Moskvu, nakon mogućeg dogovora, odvratila od daljnjih napada, smatraju vojni stručnjaci. Povijesni primjeri – poput ponašanja Francuske prema Čehoslovačkoj 1938. – pokazuju da jamstva bez pokrića ne samo da narušavaju vjerodostojnost uključenih, već i potiču agresora na novi napad.

I Europljani i Amerikanci pokazali su se optimističnima po pitanju sigurnosnih jamstava. No američki predsjednik Trump bio je suzdržan oko toga kako bi konkretna potpora izgledala – primjerice, bi li američke trupe bile poslane u Ukrajinu. Ipak je naglasio: Europljani jesu na prvoj liniji, ali Amerikanci će ih podržati. Europljani to smatraju važnim korakom u pravom smjeru.

Merz povlači pozitivnu bilancu
Posebno je kancelar Merz to pozdravio. Rekao je da prije sastanka nije znao hoće li i kako će razgovori biti konstruktivni. „Moglo je ispasti i drukčije, ali moja očekivanja nisu samo ispunjena, nego i nadmašena“, izjavio je Merz. I finski predsjednik Alexander Stubb smatra da je summit donio najveći napredak u posljednje tri godine.

No i dalje problem ostaje konkretan plan puta do mirovnog sporazuma. Jer dok predsjednik Ukrajine – uz potporu europskih partnera – i dalje zahtijeva prekid vatre, Trump zasad ostaje pri svojoj tvrdnji da bi se radije odmah trebalo ciljati na mirovni sporazum. Doslovno je rekao: „Možemo raditi na dogovoru dok se borbe nastavljaju.“ To se, međutim, više podudara sa stavom Kremlja i za Europljane je neprihvatljivo.

Merz i Macron i dalje traže prekid vatre
Još prije sastanka Trump je svojim postom na digitalnoj mreži Truth Social izazvao pažnju. Tamo je napisao da bi Zelenski mogao odmah okončati rat ako bi htio. No to bi vjerojatno značilo da se u potpunosti povinuje zahtjevima iz Moskve – što je za Zelenskog nezamislivo.

I francuski predsjednik Emmanuel Macron i kancelar Merz još su jednom naglasili pred Trumpom da što je prije moguće mora doći do primirja. Merz je rekao: „Ne mogu zamisliti treći sastanak bez prekida vatre.“ Tražio je da se poveća pritisak na Rusiju. Činjenicu da mu američki predsjednik na to nije proturječio neki promatrači već smatraju dobrim znakom.

Trump telefonira s Putinom
Na kraju je Trump prekinuo sastanak kako bi izravno telefonirao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Je li taj razgovor bio unaprijed dogovoren ili je doista bio spontan, ostalo je nejasno. Trump je, međutim, najavio da će nakon sastanka sa Zelenskim i Europljanima razgovarati s Putinom o mogućem napretku.

„Na kraju sastanka nazvao sam predsjednika Putina i započeo s pripremama za sastanak predsjednika Putina i predsjednika Zelenskog na još neodređenom mjestu“, rekao je Trump. Hoće li to biti sljedeći korak po diplomatski vrlo tankom ledu, pokazat će naredni dani.

„Potvrdio sam – i svi europski šefovi država i vlada podržali su me – da smo spremni na bilateralni susret s Putinom“, rekao je Zelenski nakon sastanka u Bijeloj kući. Europljani svakako žele i dalje čvrsto stajati uz Zelenskog i što ga bolje pripremiti za mogući susret.

No čini se da su jedan cilj Merz, Macron i ostali već sada postigli za Ukrajinu: kontrirali su spornim slikama Trumpa i Putina na Aljasci – dobro pripremljenim i jedinstvenim nastupom u Washingtonu.