Članice Udruge “Majke Srebrenice” na čelu s Munirom Subašić posjetile su spomen obilježje u Sutini, lokalitet na kojemu je otkrivena i ekshumirania prva masovna grobnica u Mostaru i Bosni i Hercegovini.

Odale su počast nedužnim građanima Mostara,  Bošnjacima i Hrvatima koji su mučki ubijeni od strane srpskih snaga 12. lipnja 1992. godine.

Traže procesuiranja

Predstavnici Zajednice obitelji žrtava ubijenih na Uborku i Sutini  1992, Adnin Hasić i Sanela Kuko dočekali su majke Srebrenice i upoznali ih s dešavanjima vezanim za ratni zločin na Uborku i Sutini, kao i o aktivnostima koje se poduzimaju za procesuiranje ratnih zločinaca.

- Isti nam je cilj svima - procesuiranje ratnih zločinaca jer ratni zločin nikad ne zastarijeva i ostat će u dokumentima zapisana imena nalogodavaca i izvršitelja. Nismo se umorili 30 godina i nećemo stati, naveo je Hasić.

Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa svakog 11. u mjesecu, pa i ovoga studenoga u Tuzli organizira prosvjede tražeći istinu i pravdu. Nedavno su tako s Trga slobode poslale poruku da neće odustati od potrage za članovima svojih obitelji. Pridružili si im se i građani Tuzle, te vjerski službenici Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.

Pronalazak nestalih osoba bio je tema i ovoga prosvjeda, ali i potpora narodu Gaze.

- Sve što se dešava u Gazi, gdje se nemilosrdno ubijaju djeca i civili, mi smo preživjeli 1995. godine, kazala je Nura Begović iz Udruge “Žene Srebrenice”.

S područja Srebrenice još se traga za oko 1.000 ubijenih u genocidu. Grobnice se otvaraju sve rjeđe, a sve je manje i živih srodnika koji mogu dati krv za DNK analizu.

Tri desetljeća pravosudnog javašluka

S druge strane, Udruga obitelji stradalih na Uborku i Sutini traga za pravdom već tri desetljeća. Do danas nijedan sud u Bosni i Hercegovini i izvan njenih granica nije podigao optužnicu zbog ovoga zločina.

I predstavnici koordinacije braniteljskih udruga Hrvatskog vijeća obrane u dopisu koji su potpisali čelnici 25 udruga, u suradnji sa Zakladom za pružanje pravne pomoći, najavili su kako će zatražiti od Tužiteljstva Bosne i Hercegovine procesuiranje desetaka zločina počinjenih nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini na temelju ranije, ali i u skoroj prošlosti dostavljenih dokaza o masovnim zločinima.

Prvi na popisu je zločin koji se dogodio na Uborku, odnosno Sutini kod Mostara, gdje su pripadnici JNA i srpskih snaga u lipnju 1992. godine pobili 114 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Uborak i Sutina bili su među prvim dvjema masovnim grobnicama na početku rata u BiH s tijelima 85 Bošnjaka i 29 Hrvata.

Za taj zločin ni 31 godinu poslije još nitko nije odgovarao. U vrijeme maskara nad nedužnim civilima zapovjednik JNA u Mostaru bio je general Momčilo Perišić.

Njega je Haaški sud najprije osudio na 27 godina zatvora zbog granatiranja Zadra, a poslije i posve oslobodio odgovornosti. No, za granatiranje Mostara, od čega je stradalo 700 građana ovog grada, kao ni za zločin na Uborku, u Sutini i Zaliku Perišića se nikada nije teretilo, čak iako je tadašnjoj haaškoj tužiteljici Carli del Ponte predana sva dokumentacija o ovom zločinu.

N. K.