Dnevni.ba - PRELOADER

Svaki četvrti učenik u BiH ne može ostvariti rezultat niti na niskoj razini a tek svaki stoti učenik ima napredne rezultate!

09 Pro 2020


Svaki četvrti učenik u BiH ne može ostvariti rezultat niti na niskoj razini a tek svaki stoti učenik ima napredne rezultate!

Piše: Dragan Bradvica

Tek jedan posto učenika iz BiH ili svaki stoti učenik ostvaruje postignuće koje je u naprednoj referentnoj vrijednosti u područjima matematike i prirodnih znanosti, pokazalo je međunarodno istraživanja TIMSS 2019.

A ono što ledi krv u žilama svim normalnim i dobronamjernim ljudima u zemlji jeste što to nije najgori podatak iz ovog istraživanja. Naime, svaki četvrti učenik u zemlji ne može ostvariti rezultat niti na niskoj razini! Iz Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH prigodom prezentacije ovog istraživanja za rezultate imali su samo jednu riječ – alarmantno! I oni su uputili apel i vapaj prema donositeljima odluka da krenu s reformama i poboljšanjima obrazovnog sustava dok još nije kasno.

Poražavajuće i alarmantno

Istraživanje je u BiH provedeno na uzorku od 5628 učenika četvrtih razreda osnovnih škola u 178 osnovnih škola i 336 odjeljenja. Slično prethodnim istraživanjima, i ovaj put rezultati pokazuju kako su postignuća učenika iz BiH ispod prosjeka.

Učenici 4. razreda u BiH su na testu iz matematike ostvarili 452 boda, a na testu iz prirodnih znanosti 459 bodova. Postignuće ostvareno na oba testa pozicionira BiH ispod prosjeka TIMSS skale koji iznosi 500 bodova i razlika u odnosu na prosjek jeste statistički značajna.

- Učenici napredne razine u matematici mogu primijeniti znanja i kognitivne operacije u različitim i relativno složenim situacijama. Zapažamo da samo jedan posto učenika iz BiH ili svaki stoti učenik ostvaruje postignuće koje je u naprednoj referentnoj vrijednosti. Ovaj postotak učenika koji rješavaju najzahtjevnije zadatke niži je za šest posto od međunarodnoga prosjeka, a čak za 53 posto od Singapura te za 36 posto odnosno 37 posto od Hong Konga ili Koreje. Uz ovakve podatke, pitamo se u kojoj mjeri škole poklanjaju pažnju učenicima koji s uspjehom rješavaju zadatke visokih zahtjeva. Ukupno 76 posto učenika zadovoljava i nadilazi zahtjeve koji su povezani s niskom referentnom vrijednošću. Dakle, ostaje čak 24 posto učenika, oko četvrtina učenika ili svaki četvrti učenik koji ne može ostvariti rezultat na niskoj razini, a to u matematici za 4. razred znači da nije u stanju primijeniti operacije zbrajanja i oduzimanja u skupu prirodnih brojeva te da ima teškoća s množenjem i mjerenjem, a ne može se snaći ni s jednostavnim tablicama ili grafikonima. Ovi učenici ne uspijevaju steći osnovne matematičke kompetencije, što zaslužuje dodatna istraživanja i dodatne napore i ulaganja kako bi se u budućnosti postotak učenika ove kategorije značajno smanjio, stoji u istraživanju.

Slično je i kod prirodnih znanosti – samo jedan posto učenika može odgovoriti najvišim zahtjevima iz prirodnih znanosti. Ovi su učenici u stanju primijeniti znanja i razumijevanje žive i nežive prirode kao i znanosti o Zemlji, imaju osnovna znanja i vještine potrebne za znanstvena istraživanja, u stanju su interpretirati rezultate istraživanja, mogu izvoditi zaključke zasnovane na opisu ili dijagramu.

Navedena znanja i vještine predstavljaju srž znanstvene pismenosti. Usporedbe radi, 38 posto učenika iz Singapura ili 29 posto učenika iz Koreje postiže ili premašuje naprednu razinu. Ovo znači da oko trećina učenika iz ovih zemalja ostvaruje najvišu razinu znanstvene pismenosti koja je utvrđena za ispitivani školski uzrast.

Ukupno 78 posto učenika iz BiH zadovoljava i nadilazi zahtjeve povezane s niskom referentnom vrijednošću, što znači da su učenici stekli minimalnu razinu kompetencija iz prirodnih znanosti, a to podrazumijeva da u određenoj mjeri poznaju osobine biljaka i životinja, primjenjuju znanje o činjenicama povezanim s ljudskim zdravljem, objašnjavaju jednostavne grafičke prikaze i mogu dati kratke pisane odgovore koji se temelje na činjenicama.

S druge strane, oko 22 posto učenika ima vrlo ograničena znanja o znanstvenim činjenicama jer ne dostižu ni nisku razinu postignuća. Kategorija učenika koji ne uspijevaju dostići niske referentne vrijednosti zaslužuje pažnju, potrebno je dodatno ispitati zašto je nastava za ove učenike nedovoljno učinkovita, koji su to odlučujući faktori koje treba uzeti u obzir kada su u pitanju promjene koje je potrebno uvesti kako bi se broj učenika koji ne stječe osnovne znanstvene kompetencije smanjio.

Niz preporuka

U izvješću stoje i preporuke za BiH: smanjiti postotak učenika čija su postignuća na niskoj razini, a istovremeno povećati postotak učenika koji postižu izvrsne rezultate; povećati obuhvat predškolskim odgojem i obrazovanjem u ranim uzrastima, s posebnim fokusom na uzrast od tri godine života; smanjiti razliku postignuća učenika boljeg i lošijeg socio-ekonomskog statusa; poboljšati kvalitetu nastave i nastavnog osoblja; osigurati suštinske promjene nastavnih planova i programa prema kurikulumu zasnovanom na ishodima učenja; na razini sustava razvijati mehanizme praćenja kvaliteta obrazovanja.

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje još jednom podcrtava kako je briga o kvalitetu obrazovanja najbolji način da pokažemo koliko smo odgovorno društvo.

- Obrazovni autoriteti bilo gdje u svijetu, pa tako i u našoj zemlji, imaju ključnu odgovornost da svako dijete dobije što bolje obrazovanje kako bi ispoljilo svoje potencijale, a ovo je i put da BiH dobije mlade osobe koje će ostvariti ekonomski i društveni napredak. Stoga Agencija upućuje apel obrazovnim vlasima da rezultate istraživanja TIMSS prihvate s ozbiljnošću, kako poticaj za ubrzavanje reformskih procesa.

S ciljem diseminacije rezultata istraživanja, Agencija će već 15. prosinca održati veliku online konferenciju na kojoj će biti predstavljena sveobuhvatna analiza prikupljenih podataka. To će omogućiti detaljan uvid u rezultate i preporuke TIMSS istraživanja, kao i u praktičan način njihove primjene za unapređenje obrazovanja u BiH. Svojoj smo djeci dužni  još danas omogućiti najbolje moguće obrazovanje u BiH, navode iz Agencije.

Od zemalja okruženja bolja postignuća iz matematike, a koja su iznad prosjeka TIMSS skale, ostvaruju učenici iz Srbije (508 bodova) i Hrvatske (509 bodova). Slično je i sa prosječnim postignućima iz prirodnih znanosti, učenici iz Srbije postižu 517 bodova, a učenici iz Hrvatske 524 boda.  Kao i u istraživanju TIMSS 2015., najbolje postignuće iz matematike ostvarile su zemlje dalekog istoka – Singapur, Hong Kong, Južna Koreja. Slijede Japan, Ruska Federacija i Sjeverna Irska.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

20 Stu 2024