Iz dana u dan postaje jasnije kako je dogovor sve dalji i dalji

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Kada se u Bosni i Hercegovini čini da je dogovor blizu, kako su se politički akteri na sastancima uspjeli približiti bilo kakvom rješenje to je dobar znak kako su rješenja dalja no ikada.

Tome svjedoče sva ovotjedna prepucavanja na relaciji Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, Dragan Čović, čelnik HDZ-a BiH i pojedinci iz sarajevske 'trojke' (SDP, NiP, NS).

Naravno, čelnici stranaka 'trojke' i dalje šute kako se ne bi zamjerili pravim gazdama u koaliciji, ali kako i unutar tih stranaka traju frakcijske borbe moći ovih dana možemo čuti određeni broj istaknutih dužnosnika kako u javnost izlaze s potpuno oprečnim stavovima od Dodika i Čovića.

Jedan od njih je i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović koji u srijedu jasno poručuje kako su asimetrična rješenja vezana za izbor članova Predsjedništva BiH potpuno neprihvatljiva. Njegova reakcija odnosi se na posljednji prijedlog Hrvatskog narodnog sabora BiH oko načina izbora članova Predsjedništva BiH.

- Nakon propalih prijedloga da se vrši asimetrični izbor članova Predsjedništva BiH, po kojima bi u jednom entitetu građani vršili neposredan izbor a u drugom putem nekolicine zastupnika u Parlamentu BiH, arogantno se nudi 'novi' asimetrični model koji nas gura još dalje od europskih demokratskih standarda i u nove podjele države i društva. Za BiH su potpuno neprihvatljivi bilo kakvi potezi koji bi uzrokovali 'nova' asimetrična rješenja, diskriminaciju, segregaciju i nejednakost. Pristajanje na asimetričan izbor članova Predsjedništva BiH imalo bi nesagledivo štetne posljedice za budućnost naše države. Izbor članova Predsjedništva BiH reguliran je Ustavom BiH i to pitanje nije moguće rješavati zakonskim izmjenama koje bi vodile ka daljim podjelama i odstupanjima od zajedničkih europskih vrijednosti, ocijenio je Bećirović.

Bećirovićevi stavovi

Obaveza BiH je, kako je istakao, da provodi presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH te da uklanja sve diskriminatorske odredbe. Zato i strukturu Predsjedništva BiH, način izbora i nadležnosti, treba regulirati na cjelovit način.

Bećirović podvlači da prijedlog da dva člana Predsjedništva BiH treba birati s kompletne teritorije jednog, odnosno drugog entiteta, dok bi izbor trećeg ovisio od broja glasova u potencijalno samo nekoliko od deset županija, ne samo da je vrhunac asimetrije već i izravno negira presude Europskog suda za ljudska prava koje obavezuju na europskom putu BiH.

Štoviše, dodao je, takav prijedlog je dijametralno suprotan osnovnim demokratskim načelima o neophodnosti poštivanja jednake vrijednosti glasa svakog birača. Izbornim sustavom BiH, usklađenim s najvišim demokratskim standardima, mora biti osigurana jednaka vrijednost glasa svih bh. žitelja bez obzira na to na kojem dijelu bh. državnog teritorija žive. Simetrična normativna rješenja u izbornom zakonodavstvu BiH omogućavaju uspostavljanje jedinstvene političke sfere i osnažuju integracijske procese neophodne bh. društvu.

- U razdoblju kada pretendiramo ka članstvu u Europskoj uniji, diskriminatorsku politiku treba da ostavimo iza sebe te da, vođeni suvremenim demokratskim principima i standardima, omogućimo da svi pripadnici bh. političke zajednice budu jednako predstavljeni i da pod istim uvjetima sudjeluju u političkom i izbornom procesu. Taj sustav mora biti u stanju da vjerno odrazi raznolikost bh. društva i osigura mehanizme djelotvorne zaštite interesa svakog segmenta toga društva, naglašava Bećirović.

Reagirala i članica NiP-a

I notorna Mia Karamehić-Abazović iz NiP-a, za koju su mladi koji su nedavno izašli na ulice zbog iznosa subvencije za kupovinu stana 'hiperprivilegirana kasta koja ima novca priuštiti si enormno visoke cijene stanova u SŽ i ne treba im dati ništa', reagirala je na prijedlog HNS-a BiH.

- Glavni cilj izborne reforme jeste i mora biti jačanje ljudskih prava, osiguravanje da se ta prava zaštite od krađe i manipulacija, kao i da se omogući zaštita i individualnih i kolektivnih prava svih građana Bosne i Hercegovine. Ovakav prijedlog tretira samo dio kolektivnih prava pritom cementirajući diskriminatorne norme postojećeg stanja. Po prijedlogu koji je naveden na stranici HNS-a, i dalje postoji diskriminacija Bošnjaka i Hrvata u RS i Srba u Federaciji. Ostaje i diskriminacija ostalih i žitelja BiH te onih koji se ne žele etnički izjašnjavati. Pripadnici nacionalnih manjina ili oni državljani BiH koji se izjašnjavaju kao građani BiH ili Bosanci i Hercegovci i dalje se ne mogu ni kandidirati a kamoli imati ikakve šanse da postanu članovi Predsjedništva, navodi ona.

Dodaje kako ne samo ovaj već i svaki prijedlog izborne reforme koja omogućava partitokraciju ili omogućava strankama da do u nedogled savijaju i manipuliraju izborni proces po vlastitom nahođenju ograničavajući aktivno i pasivno biračko pravo, nije prihvatljiv jer BiH pokušava napraviti ne samo zemljom etničkih ili nacionalnih već i stranačkih torova. Stava je kako nitko nema pravo produbljivati izbornu diskriminaciju pod geslom tendenciozne interpretacije europskih prioriteta.