U proteklih pet godina osnovno obrazovanje u školama širom Republike Srpske napustilo je 2015 učenika, što je oko 112 odjeljenja manje u osnovnim školama, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske. I dok su škole suočene sa izazovom jer je već godinama prisutan trend smanjenog broja rođene djece, dodatni udarac zadaje i odlazak cijelih porodica u inostranstvo, piše BHRT.

Dječija graja u mnogim školama u Republici Srpskoj sve je tiša, a gužve u školskim dvorištima su sve manje, barem tako kaže zvanična statistika. U proteklih 5 godina izgubili smo 2015 učenika. Ti mališani sada nastavu pohađaju negdje u inostranstvu. Migracije uzimaju danak.

DRAGAN MAKSIMOVIĆ, prosvjetni djelatnik

Tada kad sam počeo raditi u školi bilo je puno više đaka nego sada. To je već počelo krajem 70ih da bi sada došlo do punoga izražaja a razlog pada je to što nam odlaze roditelji u inostranstvo odlaze nam sada i cijele porodice

Na mnoge područne škole trajno je stavljen katanac, a u onima koje opstaju, nastava se izvodi u takozvanim kombinovanim odjeljenjima.

ZDRAVKO TOŠIĆ, ravnatelj OŠ “Dositej Obradović”, Koraj

Nažalost upisana su samo tri učenika u prvi razred u centralnu školu, ukupno 11 sa područnim odjeljenjima, ovo je najmanji broj otkako sam ovdje direktor to je 6. Godina. Škola ima 86 učenika s tim što smo u postupku prevodnica tri učenika odlaze u gradske škole

Osim migracija, naša zemlja već godinama doživljava i jak demografski pad. Sa 67 000 djece, koliko ih je rađano prije 33 godine, došli smo do brojke od 25 000 novorođenih godišnje, kaže demograf Stevo Pašalić. To je posebno izraženo u manjim sredinama.

STEVO PAŠALIĆ, demograf

To nije ravnomjerno u cijeloj BiH i RS i FBiH, to je različito po različitim prostorima, bijeljina nema taj stepen smanjenja, jer su unutrašnje migraije ljudi doseljavaju, ili npr Sarajevo, Banjaluka, ali se drugi mnogo brže prazne.

Ipak, postoje i izuzeci. Pojedine seoske škole odolijevaju negativnim trendovima.

DRAGANA KOKANOVIĆ PERIĆ, ravnatelj OŠ “Sveti Sava”, Crnjelovo

Uzimajući u obzir druga sela kod nas nije tako, mi smo imali prošle godine zabilježili porast 50%više učenika nego u proteklih 10 godina što je fascinantan podatak. Pokušavamo i što se tiče nastave i uslova sve što je do nas da ostanu.

Stručnjaci ističu da se posljedice migracija već osjete kroz nedostatak radne snage, stručnih kadrova i uvoz radne snage iz azijskih zemalja, ali da će se to dodatno intenzivirati u narednim godinama. Prema procjenama, za 50 godina Bosna i Hercegovina bi mogla da ima oko 1,5 milion stanovnika, piše BHRT.