Vijesti iz crne kronike u posljednje tri godine sve više se pune naslovima o samoubojstvima u BiH. Ne može se kategorizirati više tko su osobe koje počine suicid, jer dolaze iz svih dobnih skupina, od maloljetnika do osoba starije životne dobi. Istraživali smo, koliko kao društvo posvećujemo pažnje mentalnom zdravlju?

U proteklih nekoliko dana u Bosni i Hercegovini su izvršena tri suicida, dva u Banjaluci, jedan u Sarajevu. Statistika je prilično porazna, od 2020. do 2023. godine 1431 osoba oduzela je sebi život. Stiče se dojam da se o mentalnim problemima ne govori i ne piše dovoljno. Kako smatraju psiholozi, živimo u vremenu u kojem smo izloženi velikim pritiscima, a možda i najveće trpe mlađe generacije. To pokazuje izrazito povećan broj poziva sa prizvukom suicida djece i mladih.

-A tradicionalno društvo puno predrasuda i stereotipam, kakvo je bh. društvo dovelo je upravo do toga da se o mentalnom zdravlju i predrasudama koje vuče za sobom ne govori, jer je i dalje tabu tema – ne osjećati se psihički dobro. Veliki problem o kojem ne brinemo su ljudi koji su pretrpjeli ratna dešavanja. O socio-ekonomskom aspektu da i ne govorimo, kazala je MAJA KOVAČEVIĆ, psihologinja u „Plavom telefonu“ iz Banje Luke.

-Kada su ljudi u nekoj bezizlaznoj situaciji, socio ekonom okolnosti i imao taj nezaobilazni faktor psihosomatske faktore, i jako je teško utvrditi, jer nemamo povratnu informaciju od lica, koja počine suicide, i mislim da bi trebali mnogo češće gvooriti o tome, jer smo nerazvijena zajednica, postkonflikta, imamo visok trend destrukcija i autodestrukcija i to su neki spoljni faktori koji utiču, napominje VLADIMIR VASIĆ, sociolog.

Ono što stalno treba naglašavati jeste da pomoć nije sramota potražiti. Ali isto tako je važno prepoznati kada je nekome potrebna.

-Ako ne stigne pomoć na vrijeme, onda se fatalno završava, ali gdje se stigne na vrijeme gdje se može pomoći znak je da je svakome suicidantu ranije trebala pomoć, kaže psihoterapeut dr. ALEKSANDAR MILIĆ.

U Centru za sigurnosne studije konstantno poručuju da je problemu suicida potrebno pristupati sistemski, počevši od obitelji, škola, nadležnih ustanova. S obzirom na to da je na sceni sve više destruktivnih i autodestruktivnih pojava u društvu, stručnjaci upozoravaju da je vrijeme da se vratimo u obiteljske okvire, odakle sve i počinje, piše BHRT.