VEĆ JE NEKOLIKO neovisnih studija zaključilo da će dvije trećine zanimanja u vrlo bliskoj budućnosti moći zamijeniti ili uvelike obavljati uz pomoć umjetne inteligencije.

Almega, švedska udruga poslodavaca u uslužnom sektoru, koja okuplja 10.000 poduzeća s oko 500.000 zaposlenih, u svom izvješću navodi da bi, između ostalih, revizori, statističari i tonski tehničari uskoro mogli biti zamijenjeni tehnologijom.

S druge strane, električari, policajci i vozači hitne pomoći bitno će manje biti pogođeni tehnologijom umjetne inteligencije.

Trećina sadašnjih radnih mjesta bit će automatizirana Izvješće američke konzultantske tvrtke McKinsey predviđa da 30 posto današnjih poslova u SAD-u može biti automatizirano do 2030. godine, a 60 posto bi se moglo znatno promijeniti zbog AI alata.

Investicijska banka Goldman Sachs smatra da do polovice poslova u SAD-u može biti potpuno automatizirano do 2045. uz pomoć generativne AI i robotike. Najčešće korištena metoda za mjerenje izloženosti nekog zanimanja AI-ju polazi od toga koliko se ljudskih sposobnosti potrebnih u tom zanimanju preklapa s umjetnom inteligencijom.

Zanimanja koja su najviše izložena generativnoj AI nalaze se u sektoru usluga, ponajprije u nekim znanjem intenzivnim uslužnim granama. 

Međutim, visoka izloženost AI-ju može imati različite posljedice za različita zanimanja. U nekim zanimanjima čovjeka se može u potpunosti zamijeniti umjetnom inteligencijom, dok AI alati u drugim zanimanjima mogu nadopunjavati ljudski faktor i promijeniti sam način obavljanja posla.

Najveći udio izloženih zanimanja je u financijama i osiguranju Studije pokazuju da 65 posto zaposlenih radi u zanimanjima koja su srednje izložena AI-ju, dok se 25 posto nalazi u zanimanjima koja su vrlo visoko izložena.

Otprilike 10 posto zaposlenih ne može zamijeniti tehnologija. Grane koje su najviše izložene AI-ju nalaze se u privatnom sektoru usluga, a najveći udio visoko izloženih zanimanja jest u financijama i osiguranju, zatim u informacijama i komunikacijama, gdje se nalazi IT sektor.

Velik udio visoko izloženih zanimanja postoji i u javnoj upravi. U poljoprivredi i šumarstvu, građevinarstvu te u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, naprotiv, malo je zanimanja s visokom izloženošću AI-ju.

Prijašnji tehnološki skokovi u kojima su ljude zamijenili strojevi ponajprije su utjecali na fizičke poslove, dok će uvođenje AI tehnologije ponajprije mijenjati ili nestajati misaoni poslovi.

Manje poslova za visokoobrazovane i dobro plaćene radnike

Uvođenje AI-ja u sektoru usluga moglo bi značiti manje poslova za visokoobrazovane i dobro plaćene radnike te imati negativniji utjecaj na žene nego na muškarce. Ipak, izloženost AI-ju neće nužno imati iste posljedice za sva zanimanja – AI može zamijeniti čovjeka u nekim zanimanjima, dok u drugima tehnologija može dopuniti posao, što bi moglo dovesti i do više radnih mjesta i viših plaća.

Pregled zanimanja prema izloženosti AI-ju 

Poslovi koji bi mogli nestati: grafički dizajner, revizor, statističar, administrativac u zdravstvu, računalni programer, softverski inženjer, tonski tehničar.

Poslovi koji bi se mogli promijeniti: arhitekt, liječnik, sudac, socijalni radnik, učitelj, agent za nekretnine, medicinska sestra, inženjer. 

Poslovi koji bi mogli biti najmanje pogođeni: dadilja, kuhar, blagajnik, električar, policajac, vozač hitne pomoći, fizioterapeut.