Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Iako se to očekivalo, sada je potpuno jasno da je BiH dostavila nepotpunu i neusklađenu reformsku agendu koja je uvažava preporuke Europske komisije (EK) te da će ostati bez prve tranše od 70 milijuna eura pomoći EU-a iz Plana rasta najmjenjene za zemlje zapadnog Balkana. No, ovo pitanje političke stranke u BiH interpretiraju svaka na svoj način, tražeći krivca u drugome. No, činjenica je da su za ovo odgovorni svi. 

„Naporno radili, ali još nisu stigli“

-Nacrt je prilično napredovao tako da se ne može kazati kao da se zapravo ništa nije dogodilo. Naporno su radili i naporno smo radili, ali još nismo stigli. Sporna točka je usklađivanje viza i tu nam i dalje treba doprinos zemlje. To je nešto što se zahtjeva u svim programima reformi, gdje ne postoji 100-postotna usklađenost kao pitanje jednakog tretmana. Ne možemo dopustiti da jedna zemlja bude tretirana različito u ovom ili onom pogledu, rekao je direktor Direktorata za proširenje u Europskoj komisiji Gert Jan Kopman prije nekoliko dana, govoreći pred Europskom Komisijom. 

Ovo je za sada prvi i jedini komentar iz EK oko Plana rasta za BiH, odnosno, neispunjavanja obveza iz Reformske agende.

Zanimljivo je da je Kopman upravo izdvojio neusklađivanje viznog režim BiH s viznim režimo EU-a. Nakon što je dobio pitanje od nizozemske parlamentarke Tineke Strik koji su ostali, neisupnjeni uvjeti od strane BiH, on je kazao kako postoje i dvije specifične točke koje su povezane s posebnim ustrojstvom zemlje, o kojma se već neko vrijeme raspravlja, a koje su povezane s posebnim institucionalnim ustrojem zemlje. 

-Bilo je teško doći do konačnog zaključka. Nadam se da ćemo do toga doći nakon 7. listopada kada završe izbori, rekao je direktor Direktorata za proširenje u EK. Pri tom nije propustio naglasiti kako ostale zemlje zapadnog Balkana (Crna Gora, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija) neće čekati na BiH, a poražavajuće je bilo čuti i kako su sve te države ispunile uvjete iz Reformske agende, neke i daleko bolje od očekivanog.

BiH nije bila u ovom društvu, već kao najlošiji učenik u razredu - ide na popravni.

Vize, Ustavni sud, etničko glasanje

Od bh političara se, tako, odmah nakon izbora očekuje nastavak rada na Reformskoj agendi, barem to tako kaže Kopman. Usklađivanje viznog režima s EU, ukidanje etničkog glasanja u odlučivanju na državnim organima BiH, imenovanje sudaca u Ustavni sud BiH - čini se da su to pitanja koja će vrlo brzo biti pred bh političarima, koji sigurno više neće moći sjediti na dvije stolice.

Tako bi BiH trebala uvesti vize za državljane Kine, Rusije, Turske, Azerbajdžana, Katara, Kuvajta, Omana i Saudijske Arabije. A, to će vrlo teško ići jer protiv toga su prvenstveno bošnjački politički predstavnici, ali i srpski. I to su vrlo jasno već i prije kazali, čime su nastavili neozbiljnu "igru" s EU, ma koliko oni sebe smatrali ozbiljnim političkim igračima.

Podsjetimo da ovo pitanje nije novina, a kako su ga s navodnim "čuđenjem" mnogi komentirali. Već je bivši šef Izaslanstva EU u BiH jasno dao do znanja da je to jedno od ključnih uvjeta koje BiH mora ispuniti. 

-Bruxelles neće praviti nagle korake kojima bi bio ukinut vizni režim građanima BiH, ali BiH mora uskladiti svoju politiku s EU. Dugoročni zahtjev EU je da sve zemlje, koje se žele priključiti EU, moraju usuglasiti svoju viznu politiku s viznom politikom EU. Na popisu zemalja za bezvizni režim ne može biti više zemalja od onih koje su na popisu EU. BiH jest napravila određeni pomak u tom smjeru. Ti bezvizni režimi jesu ukinuti. Ostaje još osam zemalja, svojedobno je kazao, sada bivši Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler.

„Nećemo ih poslušati“

-Ne očekujte od mene da kažem da ćemo da uvedemo vize Rusiji i Kini ili od nekih drugih ministara da će uvesti vize Turskoj, rekao je svojedobno ministar sigurnosti Nenad Nešić.

Slično je već prije odgovorio i ministar vanjskih poslova i predsjednik NiP-a, Elmedin Konaković, navodeći podatak kako se zbog vizne liberalizacije za 130 posto povećali dolasci iz Saudijske Arabije u BiH te da je to značajno pozitivno utjecalo na bh ekonomiju.

-Nećemo ih poslušati, kad govorim o Turskoj. To su prijatelji BiH. Ne postoji ambijent u kojem bi se moglo dogoditi da ministri iz RS dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima, rekao je Konaković.

Ovo je isto kako kad bi se, primjerice, od HDZ-a tražilo uvođenje viza za državljane Hrvatske, samo što je Hrvatska u daleko boljoj poziciji - članica je EU-a.

Je li se nešto promijenilo od "nećemo ih poslušati", ostaje za vidjeti, ali više nego je jasno i da će, primjerice, političari SDA vrlo teško dopustiti uvođenje viza građanima Turske, Saudijske Arabije, Katara, Omana...Prema tome, niti ne stoje navodi, i jednih i drugih, kako su upravo, drugi ili treći odgovorni za fijasko reformske agende.

Teško će biti i pristati na ukidanje etničkog glasanja, barem kada su u pitanju HDZ i SNSD zbog njihovog (ne)opravdanog straha od zloupotrebe brojnijeg naroda zbog koje se Bošnjaci uopće ni ne trebaju tako izjašnjavati. Treće, ne manje važno pitanje je imenovanje sudaca u Ustavni sud BiH - tema koju Dodik i njegovi koalicijski partneri ne žele niti razgovarati.

Ovo su tri pitanja koja će se pokušati riješiti - ili BiH ostaje i bez novca EU-a iz Plana rasta, ali i nastavlja dalje deklarativno 'kucati' na europska vrata.

Ali, spomenimo i to da je prošle godine EK objavila paket prijedloga kojima, kao jednu od mjera, predlaže mogućnost suspenzije vizne liberalizacije onim državama koje ne usklađuju viznu politiku s EU. Ovo bi za BiH moglo biti još jedno goruće pitanje.