Piše: Dragan Bradvica

Saga oko Izbornog zakona Bosne i Hercegovine traje već 22 godine, odnosno od 2000. godine i famoznih Barryjevih amandmana. Hrvati u BiH, kao najmalobrojniji konstitutivni narod opravdano su bijesni na politički majorizaciju kojoj su izloženi – počevši od Alijanse, preko izbora Željka Komšića tri puta za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda pa do Platforme. Cijelo to vrijeme, što intenzivno što manje intenzivno, vodili su se razgovori i pregovori oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH ali nikada do dana danas nisu polučili bilo kakav rezultat. A svima u BiH i u međunarodnoj zajednici jasno je kako dogovora sigurno neće biti do izbora u listopadu, vrlo vjerojatno niti nakon njih. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt dao je dok od nekih šest tjedana bh. političkim strankama da same nađu rješenje problematike oko Izbornog zakona BiH, a ukoliko se to ne dogodi onda bi on opet mogao koristiti bonske ovlasti. S obzirom da dogovora neće biti, hoćemo li početkom rujna svjedočiti novim intervencijama iz OHR-a?

Stavovi bh. politike

Lider SDA Bakir Izetbegović više je nego jasno kazao kako se dogovor oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH neće postići do izbora u listopadu. Dodaje kako se to može očekivati tek kada izbori završe, kada se formiraju vlasti. Rok koji je spominjao jeste nekih pola godine nakon formiranja vlasti.

Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović također nema više optimizma kako se može postići bilo kakav dogovor do izbora. Jasno kaže kako je veliko pitanje hoće li Parlamentarna skupština BiH uopće zasjedati do listopadskih izbora, a kamoli da donosi odluke o ovako krupnoj stvari. Uz to, kaže kako nitko ne treba sumnjati da će se Hrvati znati zaštititi mnogo prije onih rokova koje postavlja Izetbegović.

Čelni čovjek SNSD-a Milorad Dodik pak jasno i glasno kaže kako ga uopće ne zanima što radi Schmidt i da svaka njegova odluka neće biti provedena u Republici Srpskoj.

Oporba iz Federacije, prije svega iz političkog Sarajeva smatra kako visoki predstavnik ne treba dirati u politički dio oko Izbornog zakona BiH, a navodni prijedlozi iz OHR-a koji su procurili u javnost za njih su apsolutno neprihvatljivi. Oporba iz RS-a također je stavak da je neprihvatljiva najava Schmidta u vezi s Izbornim zakonom.

Što će uraditi Schmidt?

Dakle, u ovakvoj atmosferi iluzorno je očekivati da se bh. političari dogovore o bilo čemu osim o dijeljenju proračunskog novca, uhljebljivanju i rasporedu dobro plaćenih fotelja u vlasti. A veliko je pitanje može li se bilo što pozitivno dogoditi i nakon izbora. Naime, HDZ BiH u hrvatskom biračkom tijelu je poprilično siguran u uvjerljivu pobjedu jer u principu i nema oporbe. Ono malo što se i pojavi uglavnom je u svim 'škakljivim' situacijama za HDZ dizalo ruku kako je upravo toj stranci odgovaralo. Kada govorimo o bošnjačkom biračkom tijelu, sve da SDA i ne pobjedi na ovim izborima, iluzorno je očekivati od oporbe predvođene SDP-om da će imati drugačije stavove oko izmjena Izbornog zakona BiH nego je to slučaj danas. Slično je i u RS-u, gdje se vodi borba između SNSD-a i njihovih partnera s jedne, i SDS-a i PDP-a i još nekih oporbenih stranaka s druge strane. Nitko od njih nije spreman da se bilo što zadire u RS i njihove nadležnosti, a nisu za bilo kakva nametanja rješenja iz OHR-a.

Dakle, kako god se razvija situacija nakon izbora, tko god formira vlast, trenutno se čini kako utopija da bi mogli postići dogovor oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje bi uvažile presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. S obzirom na to, svjetla pozornice ponovno će biti uperena u samo jednu osobu – Christiana Schmidta. Nakon što je koristi bonske ovlasti kako bi nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona, sada se očekuje da to učini i u političkom dijelu. Nesporno je kako će za to i dalje biti velikih otpora, kako se lobira po svijetu da se od toga odustane, ali je nesporno i to kako je Schmidt za svoje namjere imao 'zeleno svjetlo' SAD-a, Velike Britanije i još nekih od najjačih zemalja svijeta. Domaći dogovor bi bio ljekovit za sve narode i žitelje u našoj zemlji ali njega sasvim sigurno neće biti pa se iz trenutne vizure čini kako je Schmidt odustajanje od nametanja u političkog dijela samo sam sebi kupio nekoliko tjedana vremena za novo korištenje bonski ovlasti. U biti su samo ostaje dvije opcije – ili će Schmidt nametnuti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH ili ćemo na izbore po starim pravilima po kojima Hrvati u političkom smislu ne ovise o sebi i svojoj demokratskoj volji.