Ekonomski rast u državama Zapadnog Balkana u ovoj će godini biti manji od ranije prognoziranog. Ovo je izravni rezultat globalnih kretanja, ali i usporavanja ekonsmoskih aktivnosti unutar grupacije Europske unije, prognozirala je Svjetska banka (WB) u izvješću objavljenom jučer, prenosi Hina.

Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 posto u 2025. Ovo je za 0,5 postotnih bodova niže u odnosu na prethodne projekcije. U 2026. se očekuje ubrzanje rasta na 3,5 posto.

“Usporena ekonomska aktivnost u Europskoj uniji i produbljena neizvjesnost globalnih tokova također bi mogli negativno utjecati na izglede za (ekonomski) rast u ovoj regiji”, kazala je Xiaoqing Yu, direktorica WB za Zapadni Balkan.

Ranije projekcije koje su predviđale veći ekonomski rast u ovoj regiji temeljile su se na razmjerno niskoj stopi inflacije. Pord toga, rastu plaća koji je poticao potrošnju kao i na rastu javnih investicija, prenosi Aljazeera.

Najvišu stopu rasta Svjetska banka predviđa za Kosovo i to 3,8 posto. Na drugom je mjestu Srbija kojoj analitičari Svjetske Banke predviđaju rast od 3,5 posto a slijedi Albanija s 3,2 posto. Za BiH je predviđen rast od 2,7 posto a za Sjevernu Makedoniju 2,6 posto.

U izvješću Svjetske Banke je istaknuto kako su u razdobljima neizvjesnosti diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti.

‘Zelena’ radna mjesta
Među ključnim mjerama navode potrebu uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada. Ovo uključuje i ograničenja koja utječu na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija. Neophodno je omogućiti poboljšanje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi poticanja produktivnosti i pružanja potpore dugoročnom rastu.

Navode i kako bi državama Zapadnog Balkana bilo važna brža provedba reformi u okviru procesa pristupanja EU. Poput pridruživanja jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja „zelenih traka” radi pojednostavljenja prekogranične trgovine.

Svjetska banka upozorava i na rast temperatura i pojavu ekstremnih vremenskih prilika. Ovo, uz prelazak na “zelenu” ekonomiju, korjenito mijenja sektorske obrasce zapošljavanja u ovoj regiji, što zahtijeva znatnu prilagodbu radne snage.

Šest ekonomija Zapadnog Balkana trebalo bi kao prioritete postaviti reforme svojih sustava socijalne zaštite i službi za zapošljavanje. Ovime bi pomogle svom radno sposobnom stanovništvu da prebrodi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari. Pored toga, da bude pripravno za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija.

Jačanje sistema za zaštitu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost te veća fleksibilnost sustavima socijalne zaštite pomogli bi u sprječavanju osiromašivanja pojedinaca.

Uz to, prekvalifikacija radnika za „zelena” radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potražnju za vještinama. Ovime bi se potaknuli produktivnost i ekonomski rast, stoji u izvještaju Svjetske banke.