Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je danas u Sarajevu nakon sastanka s komesarom za proširenje EU Oliverom Varhelyiem da je zapadni Balkan ponovo na dnevnom redu Unije. 

- Siguran sam da će BiH nastaviti napredak u europskim integracijama i da će do ljeta 2021. dobiti kandidatski status - rekao je Tegeltija.

 Komesar za proširenje EU naveo je da je zapadni Balkan za njih prioritet i da rade na tome da bude potpuno integriran u EU.

Komesar Europske komisije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi kazao je kako Ekonomski investicijski plan predstavlja značajnu "injekciju" s iznosom od devet milijardi dolara kroz grantove koja će dovesti do povećanja BDP-a u svim zemljama regije za 3,6 posto, a prema nekim realnim predviđanjima i više.

Istakao je kako je ovo velika šansa za sve zemlje Zapadnog Balkana, pa samim time i Bosnu i Hercegovinu da ostvare opipljive i vidljive promjene i rezultate u narednih 4-5 godina koji će doprinijeti u davnaju perspektive mladima i svim građanima.

"Ovo je prvi put da posjećujem zemlju i grad kao komesar i sretan sam što dolazim sa tako dobrom viješću. Informišemo vas o velikoj šansi za cijelu regiju. Komisija je radila naporno kako bi pokazala da su sve zemlje Zapadnog Balkana prioritet i radimo na jačanju odnosa. Ovo je svakako dio Evrope i radimo na tome da postanete i formalno dio Unije. Nastavljamo u narednom periodu da radimo na ubrzanom oporavku od krize uzrokovane Covidom i smanjenju nejednakosti u stepenu razvoja između zemlja Zapadnog Balkana i Evropske unije", rekao je Varhelyi.

Naglasio je kako je izuzetno važno da "zajednički radimo na oporavku naših privreda i na ubrzanju oporavka privreda regiona", te da je iz tog razloga predtavljen Ekonomski investicijski plan.

"To je značajna injekcija sa sredstivma od preko devet milijardi eura za grantove i preko 20 milijardi eura kroz garancije. Ova ukupna suma predstvlja jednu trećinu ukupno BDP-a svih zemalja Zapadnog Balkana. Određene računice nam pokazuju da bi se zahvaljujući ovoj finansijskoj injekciji mogao očekivati rast BDP-a za 3,6 posto, ali mogao bi biti i veći", rekao je.

Naglasio je da ogroman potencijal vide u regionalnoj saradnji te je zbog toga i ovaj EI plan napravljen kao regionalni.

"U kriznim vremenima smo vidjeli da je itekako moguće da region zajednički radi. U najtežim danima i trenucima imali smo uspostavljene zelene koridore koji su omogućili protok hitne pomoći i potrepština, bez zadržavanja kamiona na grnaici. Time se i privreda održavala živom. Osnovna ideja 'Mini Šengena' podrazumijeva slobodan protok roba, kapitala, ljudi i usluga omogućujući cijelom regionu da bude funkcionalan ekonomski prostor i atraktivniji za investitore, što je, mislim, svima zajednički cilj", rekao je Varhelyi.

Kazao je kako je potrebno ojačati cestovnu infrastrukturu, povezati glavne gradove zemelja regije, riješiti snabdijevanje energentima, smanjiti korištenje uglja itd, te su to sve aktivnosti koje su usmjerne u pravcu rasta i rzavoja, otvaranja radnih mjesta i davanje perspektive mladima.

"Da bi ovaj investicijski plan bio uspješan, potrebno je da imamo bržu dinamiku provedbe reformi u BiH, tu mislim na oblast vladavine prava. To je apsolutni preduslov za dolazak bilo kojeg investitora. Moramo imati uspostavljenu snažnu i učinkovitu borbu protiv organiziranog kriminala. Izazovi su nam poznati, suština je brža dinamika provođenja reformi u smislu realizacije investicionog ekonomskog plana", kazao je.

Evropski komesar poručio je kako su spremni za saradnju i promjenu okruženja regionalnog pejzaža.

"To kažem jer je ovaj plan zaista u mogućnosti da donese konkretne opipljive i vidljive rezultate za sve građane ovog regiona u narednih 4-5 godina", zaključio je.